Priče iz komšiluka: Crnogorskoj snahi postavljen spomenik ispred porodične kuće u Brčelima

Navršava se dvije godine (13. oktobra) od kad je u Kotoru preminula Genevieve Meyer Iličković. 

Vijest o tragičnoj smrti potresla je njene prijatelje i poznanike u mnogim zemljama svijeta, u kojima je boravila prateći supruga u njegovoj diplomatskoj misiji. Bila je omiljena i rado viđena svuda gdje se kretala. Jedna od prvih dama diplomatskog kora.

Nakon raspada njene nove domovine, Jugoslavije, radila je na promociji francuskih  kozmetičkih proizvoda Lancoma i Clairance, i svojim pariskim šarmom doprinosila plasmanu njihovih proizvoda.

Kako kaže njen suprug, Miodrag Iličković, Crnoj Gori se često vraćala, i eto, u jednom od tih povrataka tu je i ostala zauvijek. Kao i njen čuveni zemljak Pjer Loti, u Crnoj Gori vidjela je samo ljepotu.

Crnoj Gori i Crmnici posvetila je knjigu „Crmnička kuhinja na francuski način” u izdanju Matice Crnogorske. Genevieve je sa radošću konstatovala da je crnogorska, a posebno crmnička kuhinja, kao mediteranska, slična francuskoj, i da njeni agrarni izvorni proizvodi zadovoljavaju najviše standarde modernog svjetskog kulinarstva i nutricionizma. Takođe, imala je samo riječi pohvale za crmničko vino. Sa osjećanjem nezadovoljstva opisivala je nemarnost naše sredine prema tradicionalnim vrijednostima u uzgoju i komercijalizaciji proizvoda. Uz primjere kako se može valorizovati tradicionalna crmnička kuhinja i standardizovati crmničko vino, iz ličnog iskustva i prakse diplomate davala je recepte za spremanje jela i preporuke za serviranje vina.

Posebno je isticala značaj kuhinje u kulturi jednog naroda. Jer, kada dođete u nepoznatu zemlju ili region, obično se prvo susrijećete sa kuhinjom, i odatle počinjete stvarati utiske. Da bi se shvatila kultura nekog naroda treba isprobati jela i pića. Kroz nacionalnu kuhinju manifestuju se tradicija, vjera, običaji, otkriva istorija i način života. Čuvajući nacionalnu kuhinju čuva se nacionalni identitet.

Ali nije samo pisala o kuhinji. Pisala je i o Crnoj Gori „na granici francuskog carstva”, podsjećajući da je Napoleon III kumovao crnogorskoj državnosti. U vrijeme Napoleona  Crna Gora se nekoliko godina graničila sa Francuskim Carstvom – Ilirskim provincijama (1809 – 1813). Taj period ostavio je tragove na tadašnje crnogorsko društvo, prije svega preko modernog francuskog građanskog zakonika (Code civil) . Uvođenjem građanskog zakona u Ilirske provincije, pa tako i region Boke Kotorske, gdje je do tada bila astrougarska vojna upava, bila je velika promjena, koja je omogućila crnogorcima da se slobodnije kreću po primorju i razvijaju svoje aktivnosti, dolaze u kontakt sa iskustvima, novim idejama koje su ostavili Francuzi.

U znak trajnog sjećanja na ovu plemenitu osobu, prijatelji i poznanci pokrenuli su inicijativu da joj se podigne spomenik. Angažovana je umjetnička galerija SKJ Asian collection Bangkok. Spomenik je izrađen i konačno postavljen ispred porodične kuće u Brčelima, na mjestu gdje je voljela da sjedi i posmatra plavetnilo Veljih planina (Prokletije). U formi Bjelasice vidjela je odliv Crnogorca kako je prilegao da se odmori. Uvijek je govorila da bi željela da se jednog dana i ona pridruži. I eto, želja joj se ispunila…