„Primorski“ na Jesenjem Eko-Festivalu u Budvi: Ekologija kroz kreativnost, edukaciju i zajedništvo

Ekipa Primorskog portala posjetila je sajamski prostor prvog Jesenjeg Eko-Festivala koji je održan u Mediteranskom sportskom centru u Budvi, a na kojem su posjetioci mogli da uživaju u autentičnoj ponudi i aktivnostima koje podstiču održiv način života.

Festival je zvanično otvorila direktorica Mediteranskog sportskog centra, Milica Ratknić koja je podsjetila da je 20. septembra 1991. Crna Gora proglašena ekološkom državom, te da Budva danas šalje poruku da ekologija nije samo obaveza.

Ratknić, Foto: Primorski portal

„Ovaj festival okuplja građane, organizacije i aktiviste koji grade zajednicu u kojoj se sport, kultura i ekologija razvijaju zajedničkim snagama. Posebno smo ponosni što smo domaćini ovog događaja koji spaja zdravlje, sport i ekologiju“, kazala je Ratknić.

Organizatorka festivala Irina Kučma, osnivačica i direktorica firme koja se bavi hortikulturom, ispričala je kako je protekao put od ideje do realizacije, kada je u pitanju Jesenji Eko-Festival.

Kučma, Foto: Primorski portal

„Mi smo došli na ideju da u centralnom gradu primorja napravimo jedan ovakav događaj i pripremali smo aktivnost tokom prethodne dvije godine. Odlučili smo da u sinergiji sa lokalnom samupravom okupimo kako ekološke aktiviste, tako i građane Budve, kako bi i u ovoj sredini podstakli veće interesovanje za ekološke teme i inicijative“, istakla je Kučma.

Širok izbor autentičnih proizvoda i rukotvorina, kako smo se na licu mjesta uvjerili, već u prvim satima privukao je pažnju posjetilaca, a prisutni su mogli da se informišu o aktuelnim kampanjama i aktivnostima na nacionalnom nivou.

Jedan od štandova na sajamskom prostoru, Foto: Primorski portal

Festival je podržan i od strane Saveza izviđača Crne Gore, a generalni sekretar Crne Gore, Borislav Jovović detaljnije se osvrnuo na inicijativu „Boranka“ koja je predstavljena na manifestaciji u Budvi.

Sama inicijativa, kako je pojasnio, nastala je u Hrvatskoj prije osam godina, kada je tamošnji savez izvođača krenuo u akciju pošumljavanja opožarenih područja u Dalmaciji.

Jovović, Foto: Primorski portal

„Kasnije se inicjativa proširila na Sjevernu Makedoniju, potom na Bosnu i Hercegovinu i najzad na Crnu Goru. Prošle godine na planini Vojnik iznad Nikšića posađeno je 30 hiljada sadnica crnog bora, na jednom dijelu koji je izgorio. Naš partner je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima koja nam pruža logističku podršku, a učestvuje i u odabiru lokacija koje su bile zahvaćene požarima u prethodnom periodu, na kojima se šuma sama nije obnovila. Sa druge strane, u fokusu naših aktivnosti su i edukativne radionice sa djecom u školama, gdje pričamo o šumama, njihovom značaju, situaciji, zatim i o tome kako požari uglavnom nastaju i na koji način možemo pomoći. To je jedna interaktivna kampanja tokom koje dijelimo naše boralice, to su kutije koje imaju ugljenu olovku u sebi. Svako može nacrtati svoje drvo, ući na naš sajt, posaditi ga u virtuelnoj šumi, a onda će naši volonteri to drvo posaditi i na terenu“, kazao je Jovović.

Na manifestaciji su predstavljene različite vrste domaće radinosti i rukotvorina, a nešto više o svojim kreacija kazala nam je jedna od učesnica, Elena Golovastikova iz Bečića.

Golovastikova, Foto: Primorski portal

„Od džins materijala koji mi prijatelji ustupaju pravim male i velike torbe, jastuke, ukrase, priveske… Mislim da u Budvi nema puno zainteresovanih za ovu vrstu ponude, jer je ona relativno nova i možda pomalo neobična. Mada, to je i razumljivo budući da je ovakav način rada nov i za mene, pa je za sve potrebno vrijeme. Kada je način proizvodnje u pitanju, radim mašinom, a ukrašavanje, na kraju, svojeručno“, ispričala je Golovastikova.

Ponudu na jednom od štandova predstavila je i Budvanska pivara, koja u procesu proizvodnje, kako je naglasio osnivač Robert Vadjon, njeguje ekološku komponentu.

Vadjon, Foto: Primorski portal

„Kao što je ovo eko festival i naše pivo je potpuno organsko i ne sadrži nijedan hemijski dodatak. Sastoji se od četiri komponente: vode, hmelja, ječma i kvasca, a peti element ne postoji – ne pasterizujemo ga i ne obrađujemo hemijski. Pivo živi neki svoj život od kada se proizvede do kada se potroši. Moram pohvaliti manifestaciju u Budvi. Mi često imamo pozive da učestvujemo na sajmovima, ali zbog toga što smo često knap sa zalihama nemamo mogućnosti. Iščekujemo neke nove fermentore, pa će biti prilike da i na drugim događajima promovišemo naše pivo“, rekao je Vadjon.

Pored istraživanja sajamskog prostora manifestacija je imala i edukativni karakter, posjetioci su mogli da isprate panel diskusije i predavanja, a upriličene su aktivnosti za najmlađe.

Kada je prvi Jesenji Eko-Festival u pitanju, organizatori kao glavni cilj ističu formiranje održive ekološke zajednice u kojoj će se lokalna ekonomija, kultura i ekološke inicijative razvijati u sinergiji.

Akcenat i na održivosti, Foto: Primorski portal

Ovakav pristup, prema njihovim riječima, ne donosi samo ekonomsku korist i promociju lokalnih proizvoda, već i širi svijest o odgovornom odnosu prema prirodi i svakodnevnom životu.

Misija manifestacije ogleda se i u povezivanju biznisa, kulturnih institucija, nevladinog sektora i građana u jednu zajedničku platformu.