Razvijanje kritičkog mišljenja i uvažavanje različitih stavova se uči (video)
- Društvo
Sonja Jovanović- 0
- 5 minuta čitanja
Uz upotrebu rodnosenzitivnog jezika, žene je potrebno osnaživati na drugim poljima, kroz obrazovanje i razvijanje vještina koji rezultiraju ka ekonomskoj nezavisnosti uz konstantan rad na sebi što je suštinski temelj ravnopravnosti. Položaj žena je Crnoj Gori pored ostalog ogleda se u tome kakvo nam je stanje u katastru, kazala je novinarka Biljana Dabić uz podsjećanje da je do skoro bila sramota ako sestra koja ima brata naslijedi dio imanja od svojih roditelja.
Da li jezik samo opisuje stvarnost, ili je i aktivno kreira. Zašto se često ne razumijemo, da li nam fali kultura dijaloga? Kakva je uloga medija, koliko je važan rodno senzitivni jezik, šta su donijele društvene mreže…Na ove i druge teme novinarka Aleksandra Bojić Ivanović razgovara sa Biljanom Dabić, urednicom Primorskog portala i Mirjanom Savićević profesoricom u Srednjoj ekonomsko ugostiteljskoj školi.
-Svaku prenaglašenost poželjno je dovesti u okvire mjere pa samim tim i razgovore o rodnosenzitivnom jeziku. Jezik se mijenja, ali bilo bi dobro da se mijenja na prirodan način. Ne usiljeno. Gdje god postoji mogućnost, gdje god je slušljivo, gdje god je gramatički upodobljeno ja sam za rodnosenzitivni jezik. Sa druge strane mišljenja sam da nema potrebe da budemo agresivni prema jeziku, kazala je Dabić postavljajući pitanje- kako ćemo da se postavimo, odnosno kojom zamjenicom oslovljavati nebinarnu osobu.
Učionica je odlična za razvijanje kritičkog mišljenja i uvažavanje različitih stavova, to se uči.
-Učimo ih pismenosti, da govore i da budu parlamentarni u društvu. Toga ima sve manje. Sve manje smo voljni da slušamo, odnosno saslušamo i da prihvatimo. Svi mi čujemo, ali ono naše je ispravno. Tu smo da ih podstaknemo da razmisle i prihvataju svjet oko sebe onakav kakav jeste, kazala je Savićević dodajući da je najčešće pitanje učenika kad kažem da ćemo raditi određenu lektiru – koliko knjiga ima strana.
-Mladi nemaju naviku da čitaju, ali ih inspirišem i tako što na času čitaju odabrane odlomke, pa onda diskutuju, zatim kroz rad u grupama imaju zadatke da traže zanimljivosti o autoru, književnom djelu, ili izvode predstave kada obrađujemo drame, navela je profesorka Savićević konstatujući da mladima često fale riječi da se izraze i objasne nešto. Preporuka profesorice je da moraju više čitati i razgovarati.
Prema riječima novinarke Dabić društvene mreže i telefoni su negativno uticali na društvenu zajednicu. U poslednjih 20-tak godina od kada su se pojavili „pametni telefoni“ na putu smo zaglupljivanja.
-Društvene mreže imaju i neke pozitivne strane, ali osobe koje su u stalnoj potrebi da sve objavljuju u biti su vjerovatno nesrećni i otuđeni. Digitalna depresija je opasnost savremenog doba, kazala je Dabić uz preporuku da je djeci predškolskog uzrasta poželjnije dati slikovnicu u ruke prije telefona, a povremeni odlazak sa djetetom u knjižaru može da bude lijepa praksa.
-Smjernice su jako važne. Načina ima. Mladima danas nedostaje mašte, moramo ih podsticati na pozitivnu znatiželju, istraživačke aktivnosti, istakla je novinarka Dabić.
Podkast je dio projekta „Razvoj liderskih vještina za inkluzivno upravljanje“ koji realizuje Biznis start centrom Bar i NVO Ženska Akcija uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
