Semir Kurtović, poljoprivrednik iz Mrkojevića, o divljem naru, voćki koja hrani, liječi i opstaje
Semir Kurtović, Foto: Arhiva
Ako se za neku voćku može reći da je pogodna za uzgajanje na crnogorskom kršu, onda je to definitivno divlji nar, koji uspijeva na nadmorskoj visini do 400 metara. Najviše ga ima duž Skadarskog jezera, zatim u Sutomoru, Baru, Ulcinju, Podgorici, Danilovgradu i jednom dijelu Nikšića. Međutim, divlji nar nikako da postane crnogorski brend.
Na području barske opštine domaći sok od divljeg nara se proizvodi u radionici na gazdinstvu Kurtovića iz zaseoka Velje selo u Mrkojevićima.
Semir Kurtović posebno ističe da vodu obavezno moraju imati u maju i junu.
– Ako je velika suša, uzalud je on pun cvijeta, jer i mali vjetar da dune cvijet pada. Na plantažama je voda neophodna. Šipak sa plantaže može da bude veličine i do 300-400 grama, dakle pola od pitomog nara – objašnjava on, i dodaje:
– Uz malo truda može to da bude solidna zarada. Ako je rod kvalitetan može jedna porodica da živi. Ali ima i rashoda, radna snaga, struja u komori koja non stop radi tokom cijele godine. Struja za komoru je 130 do 140 eura mjesečno.
Šipak je jedna od najljekovitijih biljaka na svijetu i treba da postane crnogorski brend.
Prema njegovim riječima, prošlogodišnja sezona divljeg nara bila je jedna od najlošijih.
– Tri su razloga za to. Slab rod, velika suša, a i kad je došlo vrijeme za berbu pala je kiša, pa je uništila i to malo što je bilo roda. I na žalost mnogih, propalo je dosta što se otkupa tiče. Ne i sa moje plantaže, jer je svaki šipak iskorišćen. Međutim, umjesto da napravim veću količinu, napravio sam tek 35 odsto, odnosno treći dio od onoga u odnosu na prethodnu godinu. Inače, ja sam prošle godine prodao sve što sam proizveo
.No, kako ističe, što se tiče slatkog nara, ili kako ga zovu „barskog nara”, godina je bila dobra.
– Jedna od boljih, što je i bio razlog da se malo više okrenem pravljenju veće količine soka od slatkog nara. Tako da i on dosta dobro prolazi – kaže Semir, i dodaje da se, s obzirom da posjeduje mašine, bavio i proizvodnjom sokova od citrusa, kivija, mandarine, narandže, a radio je i uslužno cijeđenje…
Kad je u pitanju maslinarstvo, ističe da je prošlogodišnja berba bila dobra.
– Nije istina kako je bilo roda 2012. i 2013. koje se uzimaju kao najjače godine. I dalje traje berba maslina, i nadam se da će biti do marta mjeseca. Ja, istina, imam svojih maslina 70 stabala, ali imam preko 700 stabala pod zakup, a samo jedna parcela ima 400 stabala. Svaki dan su žene bile u maslinama, toliko je bilo roda – kaže on i naglašava da za prodaju ulja nema problema, jer je stekao veliki broj mušterija.
– Prodaja ide na primorju i u srednjem dijelu države, gdje vršim ličnu dostavu, a na sjeveru dostavljam kupcima.
Ove godine je, kako kaže, napravio malo veću količinu ekstra djevičanskog ulja.
– Do skoro nisam mnogo na tome radio. Nosio sam uzorke na kontrolu u Dubrovnik, preko Udruženja maslinara, i dobio sertifikat za ekstra djevičansko ulje. Inače sam više praktikovao proizvodnju djevičanskog ulja, ali ima i onih koji traže ekstra djevičansko koje je malo jače, pikantnije… Sakupio sam maslina oko osam ipo tona na samo jednoj parceli sa 400 stabala, mada očekujem još do kraja berbe dvije tone – kaže Kurtović, podsjećajući da su dobro rodile i mandarine, limun, narandže, citrusi…
