Šta nedostaje Baru da bi zaslužio epitet „grad mladih“?
Omladinski aktivizam i umreženost mladih u Baru su, nažalost, trenutno na nezadovoljavajućem nivou, iako bi, kada bi se njihov glas jasnije i glasnije čuo, sigurno u kratkom roku došlo do pozivitnih promjena koje bi unaprijedile njihov položaj. Glas petoro učenika Srednje stručne škole u Baru (smjer farmacetuski tehničar) je, srećom, čula i prepoznala lokalna samouprava. Jovan Joksimović, Asija Kujović, Minela Ličina, Nikoleta Stanković i Ana Pepđonović osmislili su projekat „Bar – grad mladih, grad za mlade, mladi za perspektivu“, u okviru inicijative „Mladi za mlade!“, koji CGO sprovodi uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici kroz Program malih grantova Demokratske komisije. Inicijativa je razvijena tokom Škole omladinskog aktivizma u centralnoj, južnoj i sjevernoj regiji Crne Gore, a ideja barskih srednjoškolaca ponijela je titulu najuspješnije u južnoj regiji i potom je predstavljena na centralnom događaju u glavnom gradu.
Inicijativa barskih učenika bazira se na drugačijoj organizaciji postojećeg Omladinskog centra Bar i održavanju većeg broja događaja, što bi, po njihovoj ocjeni, doprinijelo buđenju aktivizma kod mladih Barana. Prema njihovoj zamisli, Omladinskim centrom bi, po uzoru na uspješan primjer Budve, trebali da upravljaju Opština Bar i mladi. Prostorija u kojoj se trenutno nalazi Omladinski klub nije adekvatna i dovoljna je za boravak tek 15 osoba, te bi u narednom periodu trebalo da se razmotri i useljenje Omladinskog kluba u nove, uslovnije, prostorije u kom bi se mogle organizovati brojne aktivnosti.
Jovan Joksimović, jedan od kreatora projekta, kaže da bi mladi trebali aktivnije da se uključe u društvene procese u svojoj zajednici.
„Vjerujem da bi servisi za mlade u drugačije organizovanom Omladinskom klubu, kako smo ih mi osmislili, doprinijeli boljoj organizaciji slobodnog vremena mladih, kroz izražavanje mladih u umjetnosti ili drugim oblastima koje su im bliske, ali i da bi to vodilo i smanjenju vršnjačkog nasilja, kao i porastu zainteresovanosti mladih za okolinu i društvo. Mladi treba da budu aktivniji u iniciranju promjena u svojoj okolini jer niko neće to uraditi za njih”, ističe Joksimović.
Minela Ličina smatra da Bar trenutno ne može da nosi epitet „grada mladih i pespektive“, ali da uz malo truda i organizacije on to može da bude.
„Mladima nedostaje edukacije, interesovanja, rada – kako na sebi, tako i međusobnih aktivnosti. Međuljudski odnosi i povezivanje mladih u Baru nisu na nivou na kom bi trebali da budu. Potrebno je, takođe, razbiti određene predrasude prema mladima. Bar može da bude grad mladih ukoliko u njima probudimo tu mladost i mladalački duh. Najbitnije je da mlade u savremenom dobu odvučemo od svih pošasti koje vrijeme donosi, ali da im obezbijedimo da idu u korak sa savremenošću i uputimo ih na pravi put, kako bi generacije poslije nas bile bolje“, smatra Minela Ličina.
Asija Kujović ističe da je neophodno u većoj mjeri uključivati mlade, ali i nastavno osoblje, u vannastavne aktivnosti.
„Imamo mali broj radionica koje se organizuju poslije nastave, a i one koje se organizuju okupe mali broj učenika. To su uglavnom đaci koji su duže vrijeme učesnici određenih projekata. Mi bismo, uvjerena sam, mogli da okupimo dosta mladih osoba koje bi bile pokretači raznih inicijativa. Na primjer, dosta učenika iz mog odeljenja zna da svira i da pjeva. Ali, nemaju prostor i priliku da pokažu svoj talenat i umijeće. Profesori, rekla bih, ne obraćaju u dovoljnoj mjeri pažnju na vannastavne aktivnosti i fokusirani su na plan i program. Jedan od izuzetaka u našem slučaju je profesorica Marija Šušter, koja organizuje radionice, pjesničke časove, vodila nas je u Tuzlu na razmjenu učenika dvije godine“, kazala je Asija Kujović.
Razmjena sa učenicima iz Tuzle za naše sagovornike jedna je od najljepših uspomena na srednjoškolske dane.
„Boravili smo u Tuzli sedam dana,a potom su naši vršnjaci došli u Bar. Njihov mentalitet, iako su geografski blizu, drugačiji je u velikoj mjeri. Oni su sami pokrenuli sopstveno pozorište, u kom vježbaju glumu, pjevaju, sviraju, izvode komade, druže se, uče… Ta razmjena donijela mi je i nova prijateljstva“, kaže Asija.
Minela Ličina uvjerena je da su potencijali koje mladi u Baru imaju veliki, ali da im se ne pruža dovoljno prilika da ih razvijaju.
„Ova razmjena nam je to pokazala. Tokom boravka u Tuzli puno vremena smo provodili u učeničkom pozorištu, imali smo razne radionice, sekcije, i za tih sedam dana sam shvatila da bih možda mogla da se pronađem i ostvarim u glumačkoj profesiji. A takvo iskustvo u Baru, nažalost, nisam mogla da steknem, jer mi nemam učeničku dramsku sekciju. To ilustruje značaj vannastavnih aktivnosti i razmjena. Nikad ne znamo koji su naši istinski potencijali ako ne dobijemo priliku da se u različitim stvarima oprobamo“, kazala je Minela Ličina.
Značaj učeničkih razmjena apostrofirala je i Nikoleta Stanković, kojoj je boravak u Tuzli donio priliku da upozna predsjednika Njemačke Franka-Valtera Štajnmajera i veliki broj vršnjaka iz regiona.
„Nakon razmjene u Tuzli, profesorica Šušter me je izabrala da predstavim svoju zemlju, grad i razmjenu. Ne znam da li ću ikada imati u životu priliku da upoznam predsjednika Njemačke. Značaj razmjena i vannastavnih aktivnosti je višestruko značajan – dobijamo priliku da upoznajemo nove mlade iz našeg grada i ostalih gradova i država, izlazimo iz svog grada ali i sopstvene zone komfora… Boravak u Tuzli nam je pokazao da su naši vršnjaci iz drugih zemalja opušteniji i manje opterećeni tuđim mišljenjem i komentarima. To je i promijenilo moju sliku o sebi, a kroz taj primjer, koji sam mogla da prenesem ljudima iz svog okruženja, vjerujem da sam pomogla i drugima“, kaže Stanković.
Jovan Joksimović ističe da su nakon njihovog boravka u Tuzli, učenici iz ovog grada posjetili Bar.
„Bili su oduševljeni morem, Starim Barom, svime što Bar nudi u turističkom smislu. Posebno ih je oduševila Srednja stručna škola, u kojoj su objedinjeni smjerovi Farmacija, Veterina, pomorski smjerovi… Mislim da u dijelu omladinskih aktivnosti nismo imali dovoljno toga da im pokažemo. Takođe, nismo mogli da im pokažemo nešto što smo lično mi osnovali i pokrenuli, kao mladi. U narednom periodu, kroz Omladinski centar koji bi bio dat Opštini Bar na upravljanje i mladima, mogli bismo da doprinesemo implementiranju brojnih ideja. U našoj inicijativi naveli smo da bi i druge opštine u tom pogledu mogle da se ugledaju na Opštinu Bar i da Bar bude epicentar mladih i omladinskog aktivizma“, kazao je Jovan.
Ana Pepđonović ističe da mladi mogu imati veliki uticaj na sve generacije drugačijim pogledima na svakodnevicu.
„Svijet tehnologije utiče na demotivisanje mladih za svakodnevne akcije… Fali im motivacije, ali i hrabrosti da iskažu sebe i sopstvene potencijale iz određenog straha od predrasuda i komentara. Uvreženi stereotipi bazirani su na banalnim stvarima, poput fizičkog izgleda. Ja imam crvenu kosu, koja je nerijetko povod za loše komentare. Trebali bi da budemo otvoreniji jedni prema drugima, a svakodnevno umrežavanje mladih iz Bara i drugih opština, komunikacija, upoznavanje, neposredan rad, uvjerena sam, stvorio bi drugačiju atmosferu u društvu“, kaže Ana.
Sledeći korak ka većoj uključenosti mladih u društvena dešavanja biće organizovan već večeras. „Bar – grad mladih“ tema je Otvorenog parlamenta Skupštine opštine Bar, koja će početi u 20 sati, u Domu kulture.
„Naša jedina želja je da nas ljudi koji će večeras biti u sali Doma kulture čuju, da nas zapravo čuju, iz srca, da prepoznaju kvalitet inicijative i kvalitet mladih u Baru. Naša želja je i da se dalje nastavi sa konkretnim koracima i dođe do realizacije ideje“, kaže Jovan Joksimović.
„Kad kažemo Bar – grad mladih, mislimo na to da on bude grad ljubavi, zajedništva, povezivanja, u kom bi napravili lanac koji će dovesti do pobjeđivanja predrasuda i pozitivnih promjena. To je svima nama cilj“, zaključila je Asija Kujović.
Naši sagovornici su uputili poziv svim barskim srednjoškolcima da prisustvuju večerašnjem Otvorenom parlamentu, jer su međusobno upoznavanje i razgovor prvi korak ka promjenama neophodnim da Bar stekne epitet „grada mladih“.