„Suvomeđe Krajine, Ostrosa i Šestana“: Prvi nepisani katastar i kameno nasljeđe koje čeka zaštitu

Pokraj puteva i između imanja u Krajini još stoje suvomeđe. Ponegdje zarasle i jedva vidljive, na drugim mjestima i dalje vizuelno dominantne u pejzažu. Njihova uloga nekada je bila vrlo konkretna, od zaštite obradivih površina do obilježavanja posjeda, sprečavanja erozije i uređivanja prolaza i staza.

„Suvomeđe su bile prvi nepisani katastar, naše nacionalno bogatstvo koje nam je ostavljeno u naslijeđe i koje moramo ostaviti u nasljeđe budućim generacijama“, kaže fotograf i dugogodišnji hroničar Bara Anto Baković, osnivač Mediteranskog centra fotografije. Baković je jedan od autora knjige fotografija „Suvomeđe Ostrosa, Krajine i Šestana“.  

Fotografijama podsjećaju na vrijednost suvomeđa

Knjiga fotografija „Suvomeđe Ostrosa, Krajine i Šestana“, čiji su autori Anto Baković i Zijo Madžurić, nedavno je promovisana u OŠ „Đerđ Kastriot Skenderbeg“ u Ostrosu.

Na promociji su govorili direktor škole Sami Dodić, Ali Đečbritaj i koautor Zijo Madžurić.

Veći broj primjeraka knjige poklonjen je školi, za potrebe nastavnika i učenika, kao i za podjelu zainteresovanim ljudima iz Krajine. U školi je organizovana i prigodna postavka panoa sa fotografijama.

Govoreći o ovom izdanju, Baković je istakao da su autori dokumentarnim fotografijama nastojali da afirmišu suvomeđe kao dio tradicije i kulturne baštine Krajine.

„Dokumentarnim fotografijama u monografiji nastojimo afirmisati i doprinijeti jačanju svijesti o vrijednosti očuvanja suvomeđa kao tradicije i kulturne baštine Krajine. Njome ističemo važnost održavanja i sprječavanja razaranja suvomeđa usljed nepovoljnih vremenskih faktora, od zarastanja neželjenom vegetacijom, do nedovoljne i neadekvatne brige kako bi se sačuvao i održao karakterističan izgled tradicionalnih pejsaža“, kazao je Baković.

Suvomeđe – vještina i strpljenje

Autori knjige fotografija pojašnjavaju da su suvomeđe grubi kameni zidovi bez veziva, građeni od kamena iz kamenjara u okolini. Za njihovu gradnju korišćene su jednostavne alatke; maca, poluga i zidarski čekić. Sam posao zahtijevao je strpljenje i vještinu lokalnim majstora i stanovnika.

Osnovna svrha ovih međa, napominju, bila je stvaranje i zaštita obradivih površina, sprečavanje erozije i prelaska stoke na plodno zemljište, obilježavanje zajedničkog i privatnog posjeda, kao i uređivanje staza i puteva.

Na taj način ljudi su, prema riječima autora, dio po dio mijenjali strukturu prostora, stvarajući plodno zemljište i ono što opisuju kao „fascinantne kamene čipke suvomeđa“ na ovim prostorima, ali i širom mediteranske Crne Gore.

Autori u tome prepoznaju i primjer odnosa čovjeka prema prirodnom okruženju. Kako navode, suživot sa prirodom značio je stapanje sa njom, pa suvomeđa može da razdvaja i označava granicu, „a u suštini ipak spaja“.

Zaštita i mogućnost turističke valorizacije

Baković i Madžurić posebno ukazuju na pitanje očuvanja suvomeđa. Navode da suvomeđe u Crnoj Gori nisu zaštićeni dio kulturne baštine, a kako se nalaze na privatnim imanjima, upozoravaju da niko ne može spriječiti njihovo uništavanje. Dosta suvomeđa već je oštećeno. Neke je načeo zub vremena, dok su druge ljudi rušili i njihov kamen koristili za različite potrebe, navode autori.

Ukazuju i da je sve manje mlađih vlasnika i seljana koji imaju strpljenja i volje da ponovo grade suvomeđe kao dio identiteta prostora, posebno kada se isti praktični posao savremenim načinima gradnje može završiti znatno brže.

Baković smatra da bi zaštita suvomeđa istovremeno značila očuvanje onoga što su prethodne generacije stvarale i priznanje njihovim graditeljima.

„Zaštitom suvomeđa odalo bi se priznanje svim graditeljima koji su napravili spomenik borbi za opstanak na rodnoj škrtoj zemlji, zaštitio bi se kamenom pisani dokument o mudrom suživotu sa prirodom naših predaka, što bi u krajnjoj liniji bila odlična turistička priča“, istakao je Baković.

On je ukazao i na mogućnost turističke valorizacije suvomeđa.

„Kako postoji evidentno interesovanje u EU za ovu tematiku, zaštitu i turističku valorizaciju u regionu Mediterana, ovim izdanjem dajemo dobru osnovu za to“, kazao je Baković.

Izdavači knjige „Suvomeđe Ostrosa, Krajine i Šestana“ su Mediteranski centar fotografije i „Nekazano“.

Foto: Anto Baković/Privatna arhiva