U Budvi završen Drugi crnogorski kongres o gojaznosti: Savremene terapije i multidisciplinarni pristup ključni u borbi protiv gojaznosti
Drugi crnogorski kongres o gojaznosti sa međunarodnim učešćem, održan od 16. do 18. oktobra u hotelu Avala u Budvi, okupio je vodeće domaće i međunarodne stručnjake sa ciljem razmjene najnovijih naučnih saznanja i unapređenja pristupa prevenciji, dijagnostici i liječenju gojaznosti.
U organizaciji Crnogorskog udruženja za proučavanje gojaznosti (MASO), trodnevni naučni skup okupio je 43 predavača, od kojih 16 iz inostranstva, potvrđujući značaj međunarodne saradnje i multidisciplinarnog pristupa u suočavanju sa jednim od najvećih javnozdravstvenih izazova savremenog društva.
U fokusu kongresa bili su savremeni farmakološki pristupi liječenju gojaznosti, nove terapijske mogućnosti i značaj pravovremenog prepoznavanja ove hronične bolesti, koja povećava rizik od razvoja brojnih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Poseban značaj ovogodišnjem kongresu daje činjenica da je u Crnoj Gori prvi put registrovan lijek namijenjen liječenju gojaznosti, čime se otvaraju nove mogućnosti za unapređenje terapijskog pristupa pacijentima.
Na svečanom otvaranju kongresa prisutnima su se obratili direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović, predsjednik Crnogorskog udruženja za proučavanje gojaznosti dr Đorđije Krnjević i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović, koja je svečano otvorila kongres.
Tokom trodnevnog programa, kroz 11 stručnih sesija, plenarna predavanja i tematske simpozijume, razmatrani su različiti aspekti gojaznosti – od uloge ishrane, fizičke aktivnosti i hormonske regulacije, do povezanosti gojaznosti sa dijabetesom, kardiovaskularnim, bubrežnim, respiratornim i malignim bolestima.
Značajna pažnja posvećena je novoj generaciji ljekova za liječenje gojaznosti, njihovoj efikasnosti i mogućnostima primjene u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Razmatrani su i savremeni pristupi liječenju pacijenata sa pridruženim bolestima, kao i značaj individualizovane terapije i dugoročnog praćenja pacijenata.
Posebno su obrađene teme gojaznosti kod djece i drugih osjetljivih populacija, reproduktivnog zdravlja, psiholoških i bioloških mehanizama regulacije apetita, kao i uloge fizičke aktivnosti u očuvanju mišićne mase i metaboličkog zdravlja.
Jedan od važnih segmenata kongresa bila je i Škola gojaznosti, organizovana prvi put, koja je zdravstvenim profesionalcima pružila priliku za dodatnu edukaciju o savremenim principima prevencije i liječenja gojaznosti.
Stručni program još jednom je ukazao na potrebu da se gojaznost posmatra kao kompleksna, hronična i multifaktorska bolest, a ne kao isključivo estetski problem ili posljedica individualnih životnih izbora.
Značaj ovakvog pristupa posebno dolazi do izražaja imajući u vidu zabrinjavajuće podatke prema kojima više od polovine odraslog stanovništva Crne Gore ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, dok se sa istim problemom suočava gotovo trećina dječje populacije.
Drugi crnogorski kongres o gojaznosti predstavlja važan doprinos kontinuiranoj edukaciji zdravstvenih profesionalaca, povezivanju domaćih i međunarodnih stručnjaka i unapređenju kliničke prakse, sa zajedničkim ciljem – kvalitetnijom prevencijom, pravovremenom dijagnostikom i dostupnijim, efikasnijim liječenjem gojaznosti u Crnoj Gori.
