Umjerenost u ishrani ključ zdravlja

Prekomjerno jedenje, alkohol i brza hrana tokom praznika mogu izazvati probavne smetnje, povećanje težine i osjećaj lošeg zdravlja. Umjerenost, pravilna kombinacija namirnica i svjestan odnos prema hrani ključni su za očuvanje zdravlja tokom praznika.

Za Portal RTCG, stručnjaci savjetuju više povrća, manje masne hrane i alkohola, redovne pauze između obroka i lagano kretanje kako bi se izbjegle probavne tegobe i prejedanje.

Praznici ne moraju značiti narušavanje zdravlja ako se praznična trpeza konzumira umjereno i promišljeno. Stručnjaci savjetuju uravnoteženu ishranu, manje i češće obroke, ograničavanje masne hrane i alkohola, uz redovno kretanje i dovoljan unos tečnosti, kako bi se izbjegle probavne tegobe, prejedanje i opterećenje organizma, posebno kod hroničnih bolesnika.

Zato, prema savjetu direktorice Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju dr Enise Kujundžić, specijalistkinje higijene, praznična trpeza bi trebalo da sadrži uravnotežen odnos makronutrijenata – proteina, ugljenih hidrata i masti, uz dovoljan unos vlakana.

„Preporučuju se razne vrste povrća, svježe salate, pečeno ili kuvano nemasno meso (piletina, ćuretina), riba, integralni proizvodi I umjerene količine zdravih masti, poput maslinovog ulja i orašastih plodova. Ove namirnice obezbjeđuju dugotrajan osjećaj sitosti, stabilan nivo energije i olakšavaju varenje“, kazala je doktorka.

dr Enisa Kujundžić (Foto: Institut za javno zdravlje)

U razgovoru za Portal RTCG dr kaže da, s druge strane, trebalo bi ograničiti masna, pržena i jako začinjena jela, industrijski prerađenu hranu, velike količine slatkiša i gaziranih pića. Takve namirnice, upozorava doktorka, usporavaju digestiju, povećavaju lučenje želudačne kiseline i opterećuju jetru i pankreas.

Kako bi izbjegli zdravstvene tegobe jedan od načina je jesti češće, ali manje obroke tokom praznika.

„Češći i manji obroci predstavljaju znatno zdraviji pristup ishrani tokom praznika. Ovakav režim pomaže održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, sprječava nagle napade gladi i smanjuje rizik od prejedanja“, kazala je dr.

Mali trikovi kako da izbjegnete prejedanje a da uživate u prazničnoj trpezi

Zadržati balans između uživanja u prazničnoj hrani i očuvanja zdravlja nije jednostavno, ali je moguće. Doktorka kaže da se to postiže svjesnim odnosom prema hrani, a ne potpunim odricanjem.

„Savjetuje da se omiljena praznična jela konzumiraju u manjim porcijama, uz dodatak povrća i lakših priloga. Važno je obratiti pažnju na signale sitosti i izbjegavati „jedenje iz navike“. Redovno kretanje, čak i u vidu lagane šetnje, značajno doprinosi boljoj probavi i opštem osjećaju vitalnosti“, savjetuje dr.

Kako bismo izbjegli prejedanje, a da se i dalje uživamo u prazničnim jelima postoje mali trikovi kako bi to postigli. U razgovoru za Portal doktorka Kujundžić otkriva da efikasni trikovi uključuju sporije jedenje i žvakanje hrane.

„Jer mozgu treba oko 20 minuta da registruje sitost, korišćenje manjih tanjira, započinjanje obroka supom ili salatom, kao i unošenje dovoljne količine tečnosti. Takođe, važno je napraviti pauzu između porcija i zapitati se da li je glad stvarna ili je u pitanju navika“

Specijalista porodične medicine Adela Dizdarević kaže da simptomi koji ukazuju da smo se prejeli tokom novogodišnjih praznika su osjećaj težine i pritiska u stomaku, nadutost, pojačano stvaranje gasova, žgaravica, mučnina, umor i pospanost.

„Pacijenti se često žale i na ubrzan rad srca, nelagodnost u grudima, kao i poremećaj sna, naročito nakon večernjih obilnih obroka“, kaže dr Dizdarević.

Prejedanje tokom praznika može dovesti do pojave gastritisa, refluksa, nadimanja, zatvora ili dijareje, a biljni čajevi od kamilice, nane ili komorača mogu pomoći u smanjenju nadutosti i grčeva.

Za Portal RTCG dr Dizdarević kaže da su najčešći znakovi prejedanja su osjećaj težine i punoće u želucu, nadimanje, podrigivanje, žgaravica i mučnina, te da se pacijenti često žale i na bolove u gornjem dijelu stomaka, pospanost, umor, a nerijetko i na nelagodu u grudima koja može podsjećati na srčane tegobe, iako je najčešće riječ o probavnom porijeklu.

“Kod nekih se javljaju i proljev ili zatvor, naročito nakon kombinovanja masne hrane i alkohola”, kazala je dr Dizdarević.

Doktorka kaže da prejedanje najčešće dovodi do pogoršanja gastritisa i refluksa, odnosno vraćanja kiseline iz želuca u jednjak.

„Česte su i funkcionalne probavne smetnje poput nadimanja, grčeva i usporene probave. Kod osjetljivih osoba ili onih koji već imaju hronične bolesti, praznično prejedanje može izazvati napad žučne kolike, pogoršanje pankreatitisa ili poremećaj rada jetre, naročito ako je prisutan i veći unos alkohola“, kaže doktorka.

Nakon obroka izbjegavati ležanje

S druge strane, kod zdravih osoba, doktorka kaže da jednokratno prejedanje uglavnom dovodi do prolaznih tegoba koje se povuku za dan ili dva.

„Međutim, kombinacija obilne, masne hrane i alkohola može privremeno značajno opteretiti želudac, jetru i gušteraču. Kod osoba sa postojećim zdravstvenim problemima – poput dijabetesa, bolesti jetre, želuca ili žučne kese – i jedan takav „višak“ može biti okidač za ozbiljnije komplikacije i zahtijevati ljekarsku pomoć“, ukazala je doktorka.

Doktorka savjetuje da je najvažnije jesti umjereno i polako, uz manje porcije, čak i tokom praznika, te da se preporučuje izbjegavanje kombinovanja velike količine masne hrane i alkohola, kao i gaziranih pića.

Što se tiče alkohola, doktorka kaže da podrazumjevamo kao društveno prihvatljivo jedno standardno piće dnevno za žene i do dva standardna pića dnevno za muškarce, uz obavezne dane bez alkohola tokom sedmice.

„Jedno standardno piće podrazumijeva: oko 1 čašu vina (1–1,25 dl) ili 0,3–0,33 l piva“,

Ona savjetuje da nakon obroka treba izbjegavati ležanje te da lagana šetnja pomaže probavi.