Uvođenje viza za sada ne utiče na cijenu kvadrata
Foto: Arhiva D.S.
Cijene nekretnina u Crnoj Gori su stabilne uprkos odluci o uvođenju viza od 1. novembra za Ruse, kao i državljane Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije.
Međutim, ako Rusi, ali i drugi strani državljani koji posjeduju nekretnine u Crnoj Gori, krenu sa masovnijom prodajom nekretnina koje imaju u našoj zemlji, to može, u smislu povećane ponude, da obori cijenu kvadrata, kaže Veselin Dragaš, potpredsjednik Grupacije za trgovinu nekretninama Privredne komore (PKCG), pri Odboru udruženja trgovine.
– Za sada su cijene stabilne i nema naznaka da će u kratkom roku doći do pada. Međutim, ako bi, na primjer, veliki broj vlasnika iz Rusije odlučio da naglo proda nekretnine, to bi povećalo ponudu i moglo dovesti do pada cijena – saopštio je Dragaš.

Iako trenutno nema naznaka o kratkoročnom padu cijena, situacija ostaje neizvjesna i zavisi od daljeg razvoja događaja, naročito u kontekstu reakcije ruskih prodavaca i kupaca na nove uslove.
Da podsjetimo, Vlada Crne Gore je 23. jula donijela odluku o uvođenju viznog režima za državljane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije, što je izazvalo pitanja o mogućem uticaju na tržište nekretnina. Iako je Crna Gora najavila da će olakšati proces dobijanja viza, efekti ove mjere još nisu vidljive na tržištu i potrebno je da prođe određeno vrijeme kako bismo mogli da ih izmjerimo.
Dragaš navodi da pored viznog režima, postoje i drugi faktori koji utiču na tržište nekretnina, kao što je zakonska regulativa. Država donošenjem zakona može usporiti ili ubrzati tržište nekretnina, a samim tim uticati i na cijene. U prethodnom periodu država je donijela više zakona koji su direktno uticali na tržište nekretnina, jedan od njih je i Zakon o legalizaciji koji je stavio van prometa 20 do 30 odsto nekretnina, što je usporilo promet i smanjilo prihode od poreza na promet nekretnina. Ova situacija je uticala na rad agencija, ali i na građane.
Naš sagovornik dodaje da je svima jasno da, kao sljedeća članica Evropske unije, Crna Gora mora da se uskladi sa imigracionom politikom EU i uskladi viznu politiku sa Briselom, ali u sektoru tržišta nekretnina vjeruju da bi trebalo voditi računa i o uticaju novih propisa i odluka na naše građane, kao i privredu, a samim tim i na državne prihode.
– Budžet se ne puni porezima na promet nekretnina, agencije i notari imaju manje posla, a građani koji žele riješiti životna pitanja prodajom nekretnina nailaze na prepreke. To direktno utiče na tržište i može dovesti do stagnacije zaključio je on.
Iako je za trgovinu nekretninama uslov legalizacija, on ističe podatak da je između 2018. i 2025. godine predato 62.500 zahtjeva za legalizaciju, a riješeno je samo oko 6 odsto.
– To znači da je veliki broj zahtjeva ostao neriješen, što je usporilo tržište i onemogućilo prodaju mnogih nekretnina – istakao je on. Ukupno sa zahtjevima predatim od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji trenutno imamo oko 86.000 zahtjeva. Procjene su da u Crnoj Gori imamo preko 100.000 nelegalnih objekata, a vjeruje se da je ovaj broj i veći. Sa kapacitetima koje država trenutno ima, proces legalizacije će trajati više godina, pa i decenija. U Kotoru, Tivtu i Herceg Novom je obustavljeno izdavanje rješenja o legalizaciji do donošenja menadžment plana. Stavljanje van prometa ovolikog broja nekretnina direktno utiče na tržište nekretnina i prihode budžeta.
I iz Udruženje agencija za nekretnine Crne Gore (UANCG) navode za sada odluka o uvođenju viza od 1. novembra za građane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije nije uticalo na tržište nekretnina.
Međutim, navode oni, u tom sektoru se promjeni vizne politike prilazi sa oprezom, s obzirom da je tržište već nedavno reagovalo na zabranu prodaje nekretnina koja nisu legalizovana.
Cijena novogradnje ne posustaje
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu iznosila je 2,45 hiljada eura, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,4 hiljade eura, u primorskom regionu 2,58 hiljada eura, u sjevernom 1,71 hiljada eura, dok u središnjem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
U Podgorici prosječna cijena kvadrata u novogradnji je 2,39 hiljada eura.
Primorje i dalje drži status najskuplje regije u državi, nadmašujući državni prosjek za više od 130 eura po kvadratu.
Prema zvaničnim podacima Monstata za prvi kvartal 2026. godine, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u primorskom regionu iznosi 2,57 hiljada eura. Ovaj statistički prosjek obuhvata cijele opštine (Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj), dok realne cijene na terenu i u oglasima variraju zavisno od ekskluzivnosti lokacije.
Izvor: Dan portal Autorka: Svetlana Ćetković



1 Komentar
Kako se ovi predsjednici raznoraznih organa za upravu nekretnina i razni agenti za nekretnine javljaju kad osjete pad cijena. Pa ne postoji nikakva logicka podrska tome da cijene nekretnina nece padati, sve ukazuje da hoce. Prosto se uzme broj nekretnina koje posjeduju Rsu, Turci, Bjelorusi… odredjeni procenat istih ide na prodaju, a sa druge strane stanograadnja ne jenjava. Imate toliko ponuda, samo u Baru da bi mogao ostatak Crnr Gore da se preseli u isti. Savjet svima koji planiraju kupovinu. Sacekajte, strpite se i sami cete doprinjeti padu, svi mi znamo da da su cijene prenapumpane.