Večeras pomjeramo kazaljke: Zašto Evropa još nije ukinula ovu praksu i koje zemlje ne mijenjaju vrijeme?

 Večeras pomjeramo kazaljke: Zašto Evropa još nije ukinula ovu praksu i koje zemlje ne mijenjaju vrijeme?

Ilustracija Foto: Unsplash/joshua-hoehne

U noći između subote i nedjelje, 25. oktobra, prelazimo na zimsko računanje vremena, kada se kazaljke na satu pomjeraju jedan sat unazad. Tako će se u tri sata poslije ponoći vrijeme vratiti na dva sata, što znači da ćemo spavati sat duže.

Zimsko računanje vremena trajaće do posljednje nedjelje marta 2027.

Iako je Evropski parlament još 2019. godine podržao ukidanje sezonskog pomjeranja sata, ta odluka do danas nije sprovedena jer države članice Evropske unije nisu postigle dogovor o njenoj primjeni. Prema rezultatima javne konsultacije Evropske komisije iz 2018. godine, čak 84 odsto učesnika izjasnilo se za ukidanje pomjeranja sata.

Jedna od prepreka je i strah od stvaranja neujednačenih vremenskih zona u Evropi. Ukoliko bi svaka država samostalno odlučivala koje vrijeme da zadrži, susjedne zemlje mogle bi da imaju različito vrijeme, što bi otežalo organizaciju željezničkog i avio-saobraćaja, kao i svakodnevni život ljudi koji prelaze granice zbog posla. Foto: Unsplash/paolo-chiabrando

Crna Gora, Srbija, kao i ostale zemlje regiona i članice Evropske unije, i ove godine prate ustaljeni raspored, dok u Evropi i dalje postoje države koje ne mijenjaju vrijeme tokom godine, piše 021.rs.

Satove ove nedjelje pomjeraju sve članice EU, kao i Norveška i Švajcarska. Isto će učiniti Moldavija i Ukrajina, uz izuzetak pojedinih područja na istoku zemlje i Krima.

U Evropi su rijetke zemlje koje ne mijenjaju vrijeme. Island tokom cijele godine ostaje na UTC+0, Bjelorusija je 2011. prešla na UTC+3 tokom cijele godine, dok je Rusija u oktobru 2014. trajno prešla na UTC+3 u zapadnom dijelu zemlje, uključujući Moskvu. Turska je 2016. odlučila da zadrži UTC+3 tokom cijele godine, a iste godine sezonsko pomjeranje sata ukinuo je i Azerbejdžan. Prema analizi istraživačkog centra Pew iz 2023. godine, vrijeme ne mijenjaju ni Jermenija i Gruzija.

Izvan Evrope, u posljednjoj deceniji sezonsko pomjeranje sata ukinuli su i Brazil, Iran, Jordan, Namibija, Samoa, Sirija i Urugvaj. Kanadska provincija Britanska Kolumbija odlučila je u martu 2026. da trajno zadrži ljetnje računanje vremena.

Kako je u ostatku svijeta?

U Sjedinjenim Američkim Državama satovi se ove godine vraćaju jedan sat unazad tek 1. novembra. Tamo se rasprava vodi u suprotnom smjeru nego u dijelu Evrope.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je 14. jula 2026. zakon poznat kao „Sunshine Protection Act“, kojim bi ljetnje računanje vremena bilo uvedeno tokom cijele godine. Predlog sada treba da razmotri Senat, a da bi stupio na snagu, morao bi da ga potpiše i predsjednik SAD. Savezni zakon trenutno ne dozvoljava saveznim državama da samostalno uvedu trajno ljetnje računanje vremena.

U Australiji je sat pomjeren unaprijed 4. oktobra, a vraćanje na standardno vrijeme slijedi u aprilu. Ljetnje računanje vremena koriste Australijska prestonička teritorija, Novi Južni Vels, Južna Australija, Tasmanija i Viktorija, dok ga Zapadna Australija, Kvinslend i Sjeverna teritorija ne koriste.

U Africi je Egipat 2023. godine bio jedina država koja je koristila ljetnje računanje vremena, a ove godine ono se tamo završava 30. oktobra. Maroko je 2018. odlučio da tokom cijele godine zadrži UTC+1, uz vraćanje na UTC+0 tokom Ramazana, dok je Namibija 2017. trajno prešla na UTC+2. Kanarska ostrva, Seuta, Melilja i Madeira takođe pomjeraju sat u skladu sa evropskim pravilima.

Zašto se sat uopšte pomjera?

Satovi su prvi put pomjereni 30. aprila 1916. godine u Njemačkom carstvu i Austrougarskoj, tokom Prvog svjetskog rata, kako bi se uštedjelo na uglju.

Njemačka je ovu praksu ukinula 1919. godine, ponovo je uvela u periodu od 1940. do 1949, a današnji sistem primjenjuje od 1980. godine, nakon naftne krize iz 1973. Od 1996. sve članice Evropske unije pomjeraju sat istih dana. Prema evropskoj direktivi, ljetnje računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, a završava se posljednje nedjelje u oktobru.

Ušteda energije bila je glavni razlog za uvođenje ove prakse, ali njemačka Savezna agencija za životnu sredinu navodi da se moguća ušteda u velikoj mjeri poništava povećanom potrošnjom energije za grijanje tokom hladnijih jutara.

Foto: Unsplash/timon-studler

Kako pomjeranje sata utiče na ljude?

Evropski parlament je u rezoluciji iz februara 2018. naveo da analize nisu dale jasan odgovor o ukupnim koristima i štetama promjene vremena, ali da ukazuju na moguće negativne posljedice po zdravlje.

U javnom savjetovanju Evropske komisije 2018. godine učestvovalo je oko 4,6 miliona ljudi, a 84 odsto izjasnilo se za ukidanje pomjeranja sata. Među razlozima koje su građani navodili bili su umor i zabrinutost zbog većeg broja saobraćajnih nesreća.

Usklađeno pomjeranje vremena važno je i za međunarodni željeznički i avio-saobraćaj. Promjena se obavlja u ranim jutarnjim satima nedjeljom, kada je obim saobraćaja najmanji.

Zašto još uvijek nema dogovora o ukidanju?

Evropska komisija predložila je ukidanje sezonskog pomjeranja sata 12. septembra 2018. godine, a Evropski parlament podržao je predlog 26. marta 2019, sa 410 glasova za i 192 protiv. Međutim, Savjet Evropske unije, čija je saglasnost neophodna, nije usvojio zajednički stav, pa je proces zaustavljen.

Glavni spor nije u tome da li pomjeranje sata treba ukinuti, već koje vrijeme bi trebalo zadržati. Sjeverne evropske zemlje uglavnom su naklonjenije trajnom zimskom računanju vremena, dok južne zemlje češće podržavaju trajno ljetnje vrijeme.

Poljsko predsjedavanje Savjetom EU u prvoj polovini 2025. godine predložilo je da sve članice trajno pređu na ljetnje računanje vremena, uz preispitivanje odluke poslije dvije godine, ali dogovor nije postignut.

Jedna od prepreka je i strah od stvaranja neujednačenih vremenskih zona u Evropi. Ukoliko bi svaka država samostalno odlučivala koje vrijeme da zadrži, susjedne zemlje mogle bi da imaju različito vrijeme, što bi otežalo organizaciju željezničkog i avio-saobraćaja, kao i svakodnevni život ljudi koji prelaze granice zbog posla. Irska je 2019. godine upozorila da bi nakon Bregzita na ostrvu mogle postojati dvije vremenske zone.

Španija je 20. oktobra 2025. godine predložila ukidanje pomjeranja sata od 2026. godine, uz podršku Finske i Poljske. Evropska komisija je u februaru 2026. pokrenula studiju o posljedicama eventualnog ukidanja, a završetak istraživanja planiran je do kraja ove godine.

Ipak, konačna odluka još nije donijeta, pa ćemo i ove nedjelje pomjeriti kazaljke jedan sat unazad.

Izvor info: 021.rs

Podijeli vijest

Primorski Portal

https://primorski.me

Ostavite Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *