Vinogradar Đuro Marković štiti grožđe od ptica muzikom

U Crmnici gotovo da ne postoji vinograd koji nema problem sa napadima ptica.  Njihovi napadi mogu za kratko vrijeme značajno umanjiti prinos, oštetiti grozdove i ugroziti kvalitet grožđa. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih i efikasnih zaštita i rešenja koja mogu spasiti slatke plodove vinove loze.

Prema riječima vinogradara Đura Markovića iz Sotonića, ptice mogu pričiniti ozbiljne štete u vrijeme sazrijevanja plodova vinove loze.

– Među pticama koje prave ogromne štete posebno se ističu čvorak i kosić, ali grožđe napadaju i jazavci, lisice, divlje svinje. No, od njih se lakše zaštiti. Unazad nekoliko godina se pojavila i jedna posebna pčela, koja ima oštar kljun i napada ostale pčele, ali i grožđe. Selo je u odumiranju, malo je stanovništva koje je prisutno na prostoru gdje su vinogradi, i to sve pogoduje pticama. One uništavaju vinograde u rano ujutro i popodne, i bez greške znaju koje je zrno zrelo. Vinogradi, odnosno grožđe koje sazrijeva ili je već sazrelo, idealna su im meta za nanošenje velike štete – kaže Marković.

Iz godine u godinu, ističe on, problem kako zaštiti grožđe postaje sve veći.

– Ja sam probao mnogo načina. Recimo lani, sa tzv. topom koji je efikasan, ali je vrlo nepogodan u seoskom području na prostoru gdje se nalaze kuće. Ljudi dođu da odmore, a njegovom upotrebom i pucanjem svaka dva minuta remeti se mir komšija. Pokušao sam i sa pticama grabljivicama od kojih se kosići, čvorci, pčelarke plaše. Zatim, sovom (buljina), jer znaju da prave zvuke od kojih se ptice plaše – kaže Marković.

On dodaje da, kada se ptice naviknu na takve zvuke, onda nastaje problem i gubi se efekat.

– E sad, ove godine sam probao nešto sasvim neuobičajeno – putem muzike. Ptice imaju određene tonove koji im smetaju i kojih se plaše. Upalim Radio Bar oko 17 časova i pustim da svira do 10-11 sati ujutro. Muzika se čuje, a to je baš period kad ptice najviše dolaze i uništavaju zrela zrna. Ptice ne dolaze da jedu grožđe jer su gladne, već zato što su žedne.

Ipak, kaže on, najefikasnije sredstvo su mreže, koje on još uvijek nije upotrebljavao.ž

Marković, dakle, muzikom štiti 800 čokota loze u vinogradu pored kuće, i navodi da je ove godine bilo pozitivnih efekata, bar do sada, uz pomoć muzike i sove.

– Kad je u pitanju ovogodišnji rod, očekujem puno grožđa, kao i skoro svih ranijih godina, ali će se brati ranije nego kako je to bilo obično. Berba će biti ranije zbog velike suše. Moram istaći da je vinogradarstvo „Sizifov posao”, vrlo težak i odgovoran. U pravu su oni koji kažu da loza traži slugu, a ne gospodara. Međutim, velika suša donijela je probleme, tako da je grožđe bilo teško održati. Mi smo naučili da navodnjavamo lozu jer je na divljoj podlozi. Prije se nije navodnjavalo, jer je naša pitoma loza, crmnički vranac, ranije u korijenu dosezala do 10 metara. Današnja loza, odnosno sorta koju smo kupovali u Plantažama, otporna je na filokseru, ali njeni korijeni su samo do jednog metra i ona traži vodu. Sve to iziskuje ogroman trud – kaže Đuro Marković.