Vlast nije glasala za povećanje penzija

Poslanici vlasti bili su uzdržani prilikom glasanja o povećanju penzija za 40 eura. Odnosno, nisu podržali predlog GP URA da sve penzije budu veće za 40 eura od avgusta.

O ovom predlogu zakona juče se nije raspravljalo, već samo glasalo, dok se dan ranije moglo čuti iz redova opozicije, odnosno predlagača, da para u budžetu za povećanje penzija ima. Predlog je podrazumijevao da se od avgusta penzije povećaju za 40 eura, odnosno da minimalna penzija bude 496, umjesto sadašnjih 456 eura.

Predlagač je mjesecima ukazivao da u budžetu ima novca da se povećaju sve penzije, kao i posljednjih dana tokom rasprave u Skupštini, međutim, vladajuća koalicija je bila neumoljiva i nije podlegla pritisku. Iz vladajuće koalicije su uvijek govorili da su svi za veće penzije, ali da trenutno nije moguće, te da u budžetu nema novca za povećanje penzija. Takođe, nazivali su predlog GP URA populizmom.

Juče ujutru iz GP URA su naveli da su dobili nezvanične informacije da rukovodstvo Skupštine ima namjeru da ne stavi predlog o penzijama na glasanje. Ipak oko 21 čas se glasalo o ovom predlogu.

Zoran Mikić (URA) kazao je za „Dan“ da su partije parlamentarne većine glasanjem da odbiju povećanje svih penzija još jednom pokazale da su im interesi građana na posljednjem mjestu.

– Dok penzioneri sabiraju račune i gledaju kako da prežive od 1. do 1. u mjesecu, parlamentarna većina sabira nove ministre, funkcionere, potpredsjednike i državne sekretare – rekao je Mikić i pozvao sve penzionere da im na narednim izborima uzvrate i kazne partije vlasti koje nisu podržale povećanje penzija.

– Poslanici URE će na jesen opet predložiti povećanje penzija jer novca za to ima u budžetu i povećanje penzija ne zahtijeva novo zaduženje – poručio je Mikić.

Vladajuća većina odbila je i predlog zakona da se radnicima državnih preduzeća koja su završila u stečaju, a nisu obeštećena, isplati otpremnina. Dio radnika takvih preduzeća je dobio otpremnine prethodnih godina, ali nisu svi.

Vladajuća većina jeste usvojila Zakon o koncesijama, kao i Zakon o igrama na sreću zajedno sa amandmanom Vasa Obradovića (NSD) da udaljenost između objekata u kojima se priređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću ne može da bude manja od 80 metara. Odnosno da objekti u kojima se priređuju igre na sreću ne mogu da budu udaljeni 80 metara od vaspitno-obrazovnih ustanova. Do sada je ograničenje bilo 150 metara.

Usvojen je i Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između crnogorske i američke vlade o saradnji u implementaciji strateških projekata. Ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala da se usvajanjem ovog sporazuma stvara ambijent u kojem će ozbiljni investitori prepoznati Crnu Goru kao pouzdanog partnera.

Kada se govori o strateškim projektima, kako je kazala, ne misli se samo na izgradnju puteva, energetskih objekata, ili druge infrastrukture.

– Govorimo o projektima koji otvaraju prostor za nove investicije, stvaraju prilike za domaće kompanije, podstiču jačanje lokalnih zajednica i doprinose jačanju ukupne konkurentnosti naše ekonomije – navela je Adžović.

Ona je saopštila da nijedna ozbiljna investicija ne dolazi slučajno, već dolazi tamo gdje postoji stabilnost, jasno definisan pravni okvir, međusobno povjerenje i spremnost države da bude pouzdan partner.

– Zato je važno da gradimo upravo takav ambijent – u kojem će kvalitetni projekti biti prepoznati kao zajednički interes države, privrede i građana. Posebno je važno da razvojne prilike koje se otvaraju iskoristimo odgovorno i u interesu Crne Gore. To podrazumijeva transparentnu realizaciju projekata, odgovorno upravljanje i nastojanje da domaća privreda bude aktivan učesnik u svim procesima u kojima za to postoje mogućnosti – objasnila je Adžović.

Izvor: Portal Dan Autor: Draško Milačić