Zelena pijaca u Budvi – gastronomski kutak koji ne ostvaruje svoj potencijal, bogata ponuda, a cijene…

Uprkos bogatoj ponudi karakterističnoj za ovaj period godine, prema riječima većine prodavaca ljetnja sezona na Zelenoj pijaci u Budvi je podbacila i oni nisu zadovoljni ostvarenim prometom u prethodna tri mjeseca.

Takav bilans, kako ističu za „Primorski portal“ ipak nije neočekivan, s obzirom na lošiju turističku sezonu i akutnu ekonomsku krizu, ali upozoravaju da je ljetnji promet najslabiji u posljednjih nekoliko godina.

„Trideset-tri godine radim na pijaci i nikad gora sezona nije bila, ne znam ko je ove godine nešto zaradio. Koliko vidim, svi se žale – i ugostitelji i izdavaoci privatnog smještaja, a svi smo u istom lancu ponude i potražnje“, kazala je ona.

Kontrast između nekada i sada, dodaje naša sagovornica, je kao nebo i zemlja.

„Nekada bi poslije ljetnje sezone imali i za zimu. Ove godine zaista ne znam šta se dešava. Barikade i blokade po putu, sve to utiče na turizam. Kako bi se situacija popravila, treba sve uzeti u obzir. Od pijace, od nas koji tu radimo, proizvođača“, ukazuje jedna od zaposlenih na budvanskoj pijaci.

Prodajom nisu zadovoljni ni na sektoru mliječnih proizvoda.

Bogat izbor sireva, u ponudi i domaća mocarela, Foto: Primorski portal

„Sezona je bila jako loša, a ništa ne ukazuje da će se situacija popraviti. Cijene su ostale na nivou prošle godine, ali je promet slab. Među kupcima ima i mještana i turista. Turisti uzimaju vrlo male količine. Ekonomska kriza je učinila svoje, sve cijene po marketima su povećane i sve je skupo“, ističe sagovornica sa tog sektora, koja ipak ima blagi optimizam kada je jesen na pijaci u pitanju.

Kod prodavaca na sektoru sa ribom i morskim plodovima utisak je nešto pozitivniji, ali i oni smatraju da može bolje.

„Sezona je šarena, ali bezu špica – krene, pa stane. Na našem sektoru kupuju uglavnom stranci, pa je odnos 80 prema 20 odsto u njihovu korist, u odnosu na mještane. Najčešće su to Ukrajinci i Poljaci, rjeđe Rusi. Kada su mještani Budve u pitanju, očekujemo da će biti aktivniji po završetku ljetnje turističke sezone“, ističe sagovornik „Primorskog“.

Aktuelna ponuda i cijene – pijačni barometar

Na budvanskoj pijaci ovih dana bogata je ponuda svježeg voća i povrća. Smokve se prodaju po cijeni od četiri do pet eura, dok grožđe košta oko pet eura po kilogramu. Maline se nude po tri eura za kutijicu, a jabuke po istoj cijeni za kilogram.

Ponuda sezonskog voća i povrća, Foto: Primorski portal

Lubenica se prodaje za jedan euro po kilogramu, banane koštaju dva i po eura kao i krastavac, paradajz tri i po, čeri paradajz pet eura.

Pomorandže se mogu pronaći za tri, limun tri i po, a šljive za četiri eura. Breske i nektarine su na cijeni od pet eura.

Na sektoru mliječnih proizvoda, mladi sir košta od devet do 10, pljevaljski i stari sir se mogu kupiti za 10, a ovčji 12 eura. Kolašinski lisnati sir dostiže cijenu od 15, a kozji od 16 eura. Kajmak se prodaje od 18 do 20, mocarela za 18, a njeguški sir drži cijenu od 20 eura.

Kada su suhomesnati proizvodi u pitanju, pršute ima u rasponu od 12 do 20 eura, dok je za kilogram goveđe pršute potrebno izdvojiti čak 30 eura.

Mesni proizvodi, Foto: Primorski portal

Njeguška kobasica nudi se po cijeni od 16, a kulen od 20 do 22 eura.

U ribarnici budvanske pijace najjeftinije su školjke i sardela, koje se prodaju po pet eura za kilogram. Pastrmka je dostupna po cijeni od šest, dok se luc i barbun nude u rasponu od šest do 12 eura, u zavisnosti od veličine i kvaliteta.

Kilogram divlje ribe prve kategorije dostiže cijenu i do 35 eura, Foto: Primorski portal

Skuša, cipoli i raža koštaju po 10, a orada, brancin, losos pastrmka i lignje drže cijenu od 12 eura po kilogramu. Grdobina se prodaje za 15, dok je hobotnica u rasponu od 15 do 20 eura. List dostiže 25 eura po kilogramu, a divlja riba prve kategorije kreće se od 25 do 35 eura.

Kada je riječ o ostalim proizvodima, suvo voće je najpovoljnije i prodaje se u rasponu od tri do sedam eura, dok se maslinovo ulje nudi po cijenama od 10 do 15 eura, a masline od 10 do 18 eura po kilogramu. Domaće rakije dostupne su od 10 do 20, dok su suva smokva i med po 15 eura.

Luksuz koji je u trenutnim okolnostima teško priuštiti

Pijace baštine starije načine trgovine, cijene su obično više u odnosu na supermarkete, a u ovom trentuku čini se da posjetu tom gastronomskom kutku većina građana ne može da priušti.

U prilog tome govore i podaci iz Monstatove ankete o dohotku i uslovima života za 2024. godinu. Prema statističkim podacima koji su objavljeni početkom avgusta, 16,8 odsto ispitanika odgovorilo je da uz mnogo teškoća „spaja kraj s krajem“, a 20,1 odsto anketiranih to čini sa teškoćama.

Uz neke teškoće „od prvog do prvog“ bori se 39,7 odsto građana.

Onih kojima to polazi za rukom prilično jednostavno, jednostavno i veoma jednostavno je 11,9, 10,3 i 1,2 odsto.

Izostaju inovacije i marketing

U situaciji kada ogorman dio mjesečnog dohotka građani potroše prilikom kupovine osnovnih životnih namirnica u velikim marketima, pijaca dođe kao luksuz koji se ne može uklopiti u prosječan mjesečni budžet.

Detalj sa pijace, Foto: Primorski portal

Osim toga, budvanska pijaca slovi za jednu od skupljih u zemlji i bez određenih koraka koji bi značili približavanje građanima i njihovoj kupovnoj moći, ne može se očekivati bolji promet.

Kada su u pitanju turisti, kako bi pijaca bila dostupnija gostima tokom sezone potrebne su strategije koje bi podrazumijevale bolji marketing, tematske ture, prepoznatljivost pijace kao lokalne gastronomske, ali i kulturne atrakcije, što za sada izostaje.