Država ne preduzima adekvatne korake kako bi riješila probleme gluvih i nagluvih osoba

Događaj u čijem je fokusu bilo nepriznavanje znakovnog jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, iako je potpisala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom još 2006. godine održan je u Skupštini Glavnog grada u subotu, povodom obilježavanja Međunarodnog dana znakovnih jezika.

„Gluve i nagluve osobe u Crnoj Gori suočavaju se s dugogodišnjim izazovima i diskriminacijom na različitim nivoima, počevši od nepriznavanja znakovnog jezika u službenoj upotrebi. Nažalost, Crna Gora ne pruža adekvatan broj tumača za znakovni jezik, nema dostupnih programa za učenje znakovnog jezika a usluga tumača nije dostupna u važnim institucijama, uključujući zdravstvene i administrativne ustanove. To rezultira time da gluve osobe snose troškove angažovanja tumača iz vlastitih sredstava. Postoji i zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti koji se odnosi na znakovni jezik, ali nažalost, on nije održiv u praksi. Država ne preduzima adekvatne korake kako bi riješila ove probleme i omogućila inkluziju gluvih i nagluvih osoba u društvo. Ovaj događaj je prilika da se podigne svijest o ovim izazovima i pruži podrška promjenama koje su nužne za stvaranje inkluzivnog društva“, objašnjava programska koordinatorka Tijana Mijušković.

Događaju su prisustvovali značajni gosti, uključujući člana Upravnog odbora Svjetske federacije gluvih, kao i izvršnog direktora Saveza gluvih Albanije, Florijan Rojba. Nedavno je Savez organizacija gluhih i nagluvih Crne Gore postao članica Svjetske federacije gluhih, što predstavlja važan korak ka jačanju globalnih veza i zajedničke borbe za prava gluvih osoba.

Predsjednik Saveza, Darko Mijušković, obratio se prisutnima čestitajući Međunarodni dan znakovnih jezika i iznio ozbiljne prepreke s kojima se suočava zajednica gluvih i nagluvih osoba u Crnoj Gori. Naglasio je važnost priznavanja znakovnog jezika i pozvao na hitne korake da se ovaj jezik uključi u obrazovanje i svakodnevnu upotrebu. Takođe je istakao nepravilnosti u pristupu obrazovanju i pravdi koje predstavljaju oblik diskriminacije prema gluvoj zajednici.

“Čestitam vam Međunarodni dan znakovnih jezika, dan koji nas podsjeća na važnost i snagu znakovnog jezika u životima gluhih i nagluvih osoba širom svijeta. Okupili smo se danas s ciljem da istaknemo neophodnost priznavanja znakovnog jezika u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, ne samo kao jezika komunikacije, već kao ključnog elementa kulturnog i lingvističkog identiteta naše zajednice.

Suočavamo se sa dugogodišnjim izazovima. Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa Savezom organizacija gluhih i nagluvih Crne Gore radilo na unapređenju znakovnog jezika, ali se proces stopirao i obavijestili su me da slučaj preuzima Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović” u Kotoru. Resursni centar nije preduzeo korake da podrži inkluziju znakovnog jezika.

Gluve osobe najbolje znaju slova i znakove, i njihovo mišljenje treba poštovati u izradi standarda znakovnog jezika.

Takođe smo svjesni ozbiljnih prepreka u pristupu obrazovanju i pravdi. Prije nekoliko godina Ministarstvo pravde organizovalo je polaganje sudskih tumača za znakovni jezik i nije u potpunosti uzelo u obzir interese i potrebe gluve zajednice. Ministarstvo pravde nije dozvolilo moje prisustvo, iako sam predsjednik Saveza organizacija gluvih i nagluvih Crne Gore, pozvali su prevodioce iz Srbije, što smatram nedopustivom diskriminacijom. Apelujem na institucije da aktivno uključe gluve osobe u procese koji ih direktno pogađaju.

Savez organizacija gluhih i nagluvih Crne Gore posvećen je ovoj borbi za priznavanje i inkluziju znakovnog jezika. Nastavićemo raditi na jačanju našeg glasa i zalagati se za pravdu i ravnopravnost. Samo zajedničkim naporima možemo graditi inkluzivno društvo u kojem će svaki pojedinac imati jednake šanse i pristup resursima za srećniji i ispunjeniji život. “

Tokom događaja, članovi su dijelili svoja svakodnevna iskustva i izazove s kojima se suočavaju. Radmila Andrić, članica Upravnog odbora Saveza, iznijela je svoje iskustvo. Navela je primjer posjeta roditeljskom sastanku u školi svog djeteta gdje je osjetila diskriminaciju zbog nedostatka prevoditelja znakovnog jezika. Takođe je opisala situaciju u kojoj je morala platiti tumača kako bi joj preveo informacije tokom operacije svog sina.

Denis Sadiković, predsjednik Udruženja gluvih i nagluvih sportista, podijelio je svoje duboko emotivno iskustvo koje baca svijetlo na izazove s kojima se suočavaju osobe sa invaliditetom prilikom pristupa zdravstvenim uslugama. Sadiković je pričao o svojoj povredi ramena, kada je otišao kod ljekara u potrazi za medicinskom pomoći. Nažalost, suočio se s nizom prepreka koje su posljedica nedostatka adaptacije za osobe sa invaliditetom. Čekajući u redu, nije čuo kad ga je doktor prozvao, zbog čega se susreo s problemima u komunikaciji tokom pregleda. Nedostatak tumača znakovnog jezika predstavljao je ozbiljan izazov, otežavajući mu uspostavljanje adekvatne komunikacije s medicinskim osobljem. On naglašava važnost inkluzije u sportu, sport je sredstvo koje spaja ljude i pruža im mogućnost da prevaziđu prepreke. Ipak, da bi inkluzija u sportu bila potpuna, potrebno je raditi na stvaranju okruženja koje je otvoreno za sve, uključujući i osobe sa invaliditetom. Ovo uključuje pristupačnost sportskih objekata, obuku osoblja o potrebama i izazovima osoba s invaliditetom, kao i promociju svijesti o inkluzivnosti.

Takođe je istaknuto nezadovoljstvo članova Saveza sa Resrusnim centrom za sluh i govor u Kotoru u vezi sa obrazovanjem. Oni su podijelili svoje frustracije zbog nedostatka poznavanja znakovnog jezika među profesorima u školi. Naglasili su da se više pažnje posvećuje čujućoj djeci, dok je obrazovanje gluve djece zanemareno i otežano. Nedostatak razumijevanja i podrške u obrazovnom sistemu predstavlja ozbiljan problem s kojim se suočavaju gluva djeca i njihovi roditelji. Ovakvi izazovi dodatno naglašavaju važnost inkluzivnih pristupa u obrazovanju kako bi se osiguralo da svi učenici imaju jednake šanse za uspjeh. Inkluzivno obrazovanje treba da se fokusira na individualne potrebe i pruža podršku svim učenicima, uključujući i one sa različitim oblicima invaliditeta.

Ovaj događaj predstavlja samo početak borbe za priznavanje i inkluziju znakovnog jezika u Crnoj Gori. Savez organizacija gluhih i nagluvih Crne Gore nastavit će raditi na osnaživanju svoje zajednice i boriti se za prava i priznanje koje zaslužuju. Inkluzivno društvo je cilj koji se može postići samo zajedničkim naporima svih dionica društva.