Ekonomske prilike uticale na poskupljenje pčelarskog retromaterijala: Ove godine i med skuplji

Prvo ovogodišnje vađenje meda iz košnica moglo bi da bude povoljno, kaže pčelar Omer Bogdanović, iz Tejana u MZ Ostros. Globalne ekonomske prilike uticale su i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, pa je za očekivati da će doći i do povećanja cijene ovog prirodnog proizvoda, koji ima višestruke prednosti za organizam. Ova godina bila je bolja od prošle, kaže on, ali ističe i da su troškovi života i prevoza poskupili, zatim transport i održavanje tih zajednica, tako da će najvjerovatnije doći do poskupljenja.

– Ove godine med će biti skuplji – kaže Bogdanović.

Prošle godine je bio 15 eura, ali će ove godine sigurno poskupiti, jer je minimum 50 odsto poskupio pčelarski pribor, a pčelari još nisu formirali cijenu na nivou Udruženja.

– Prošle godine smo podigli cijenu na 15 eura, a prije toga se nije povećavala sedam godina, i bila je 12 eura. U 2010. godini tegla meda koštala je 10 eura. Koliko će to poskupljenje biti ne mogu reći sada, jer se o tome moramo dogovoriti u udruženju. Ja lično imam podugačak spisak kupaca, toliko da neću moći ni da obezbjedim tolike količine kolika je potražnja. Med se više smatra kao lijek, zato se i kupuje, a posebno su zainteresovani naši ljudi iz dijaspore. Nekad je bila jedna cijena za kilogram ribe, maslina i meda, međutim danas nema pravila. Takođe je prodaja košnica poskupila sa refundiranjem od Ministarstva 10 eura, ali je podignuta i cijena za maticu. Dobra pčela se danas prodaje od 150 do 200 eura, pa i više, a prošle je bila do 150 eura. Zatim nukleusi koji su prošle godine bili 50 eura ove godine su od 70 do 100. Ministarstvo bi trebalo da dodijeli više pčela mladim ljudima koji žele da se bave tim poslom, čak i onima koji imaju pčele i svake godine imaju gubitke, pa su im potrebne subvencije. Isto tako i za rojeve – kaže on.

Iskusni pčelar kaže da se varoa ni u jednom momentu ne smije zaboraviti. Pored biološke zaštite, oksalna kiselina, uz pravilnu upotrebu i uz pomoć žičane podnjače, daje dobre rezultate u borbi protiv varoe.

– Ako u borbi protiv varoe na našim pčelinjacima koristimo fluvalinat ili amitraz u bilo kom obliku, nakon tretmana saće i takav vosak, koji je bio kontaminiran, ne smijemo više da koristimo u medištima za dobijanje meda. Ipak, najbolje je koristiti lijek za varou koji odgovara ljetnjoj temperaturi, kao i oksalnu i mravlju kiselinu. Mnogi pčelinjaci stradaju zimi zato što nisu imali zaokruženu zaštitu od varoe tokom avgusta. Svako jaje koje matica položi od prvog avgusta pa dalje biće zimska pčela. U to leglo varoa više ne smije da ulazi. Već je u toku i borba protiv stršljena i osa, ali i drugih štetočina – kaže Omer Bogdanović.

Pčelinje zajednice koje su izašle iz zime brojne i jake, u maju i junu treba izdašno koristiti za proizvodnju vještačkih rojeva.

– Pored mogućnosti da se razrojavaju, jedino će one biti sposobne da donesu tokom maja, juna i jula viškove meda za vrcanje.

Polovina jula period je vrcanja meda. Po pravilu, ujutro je skidanje nastavaka i cijeđenje meda.

– Kako se približavaju sušni mjeseci moramo da ostavimo minimum deset kilograma meda kao pripremu za avgust, možda bude sušna godina. Ako to nije dovoljno, onda treba dodati sirup koji se pravi od šećera i vode, dva dijela šećera i litar vode. Nakon vrcanja odmah ide prskanje protiv varoe – kaže naš sagovornik.

Nova pčelarska sezona počinje početkom avgusta, i uspjeh u narednoj sezoni uglavnom zavisi od priprema koje se obave u avgustu.

– Jul je zadnji mjesec u pčelarskoj godini, u kojem obično vrcamo zadnje količine meda. Kako ljeto odmiče sve je manje cvijeća i pčela. Nakon ljeta i aktivne sezone, polako ali sigurno se primiče najkritičniji period za pčele, a to je zimovanje. Sve što pčelari urade u narednim mjesecima može pomoći pčelama da lakše i bolje prebrode ovaj za njih najteži period – priča Bogdanović.

On kaže da pčelari koji nisu zamijenili matice u junu sada, nakon medobranja u julu, imaju priliku da to urade.

– Treba voditi računa o starosti matica, i potrebno je matice koliko je god moguće češće mijenjati, barem svake druge godine, dok seleći pčelari i svake godine. Jul je vrijeme kada matica počinje lagano da smanjuje polaganje jaja. Pčele polako izbacuju trutove iz košnica, trutovsko leglo u pravilu nestaje. Potrebno je stimulisati matice u rojevima na veće zalijeganje, da se do zime razviju u što jača društva.

Kontrolisati vodu u pčelinjaku

Bogdanović ističe da u julu zna da bude puno sušnih intervala, a čak nerijetko i cijeli mjesec može proteći u velikoj suši.- Jul je sredina ljeta, kada su temperature visoke, a padavina je manje, nego u ostalim mjesecima, pa posebnu pažnju treba posvetiti kontrolisanju vode na pčelinjaku, po mogućnosti da uvijek ima svježe vode. Poželjno je da voda bude u higijenskim pojilicama. Takođe, jul je mjesec gdje su glavne paše u našem podneblju kadulja, đetelina, lipa, pitomi kesten. Napravio sam kade i preko njih stavio stiropor da se pčele ne utope. Ako je potrebno dodajemo vode nakon nekoliko dana, ukoliko se voda isprlja onda je moramo odmah mijenjati.