Izložbom djela osam čuvenih domaćih stvaralaca otvoren likovni program Grada teatra

Otvaranjem izložbe „Put ka apstrakciji u crnogorskom slikarstvu druge polovine XX vijeka iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore“ sinoć je u crkvi „Santa Maria in punta“ počeo likovni program 36. festivala Budva Grad teatar.
Postavku čini 15 radova osam eminentnih crnogorskih stvaralaca čije djelo predstavlja stožer novih stremljenja u razvoju i prosperitetu crnogorske moderne umjetnosti druge polovine XX vijeka, a riječ je o djelima Branka Fila Filipovića, Vuka Radovića, Miloša Vuškovića, Aleksandra Aca Prijića, Nikole Vujoševića, Petra Lubarde, Jovana Jova Ivanovića i Gojka Berkuljana.
Uvodnu riječ dao je akademik Siniša Jelušić, a kustosi ove značajne izložbe su istoričari umjetnosti Snežana Ivović i Miloš Marjanović.
Zahvalivši se prisutnima što su dio večeri, Marjanović je kazao da apstrakcija u crnogorskom slikarstvu nije širok spektar za prezentaciju i reprezentaciju, jer, kako je obrazložio, ne nalazimo veliki broj umjetnika koji se u apstrakciji kreću od polazišne tačke i krajnjeg cilja.
„Bitan je put ka apstrakciji, kako smo i nazvali izložbu, iako se na kraju došlo do tog cilja. Interesantno mi je što je sami moto ovogodišnjeg Grada teatra upravo ‘Osvajanja slobode’, a danas je 13. jul kada je zvanično počela borba za osvajanje slobode Crne Gore. Takođe, druga polovina XX vijeka, posebno ako uzmemo 1951. godinu kao značajnu, onda je to i osvajanje umjetničkih sloboda“, kazao je Marjanović.
Ivović je istakla da put ka apstraktnom načinu stilskog izražavanja u poslijeratnom crnogorskom i jugoslovenskom slikarstvu predstavljaju put ka osavremenjivanju, ka slobodnoj i nesputanoj interpretaciji umjetničke misli i novom doživljaju slike, svijeta i života.
Kako je naglasila, ono što ostaje zajedničko umjetnicima sa ovih prostora bio je odnos prema tradiciji, etničkom i izvornom nasljeđu koji se u korelaciji sa duhovnim i intelektualnim kreativnim subjektivizmom projektovao u jedinstven vizuelni likovni doživljaj.
„Umjetnici se prvenstveno okreću prirodi i ona postaje najzastupljenjija tematska cjelina. Predjeli Crne Gore svojom nadrealnom ljepotom i raznovrsnošću krajolika, bogatstvom boja i magičnih kontrasta pružili su neiscrpan inspirativni izvor u traženju i pronalaženju autentičnih likovnih personaliteta“, naglasila je Ivović.