Kiki i Bela uspješno obavljaju svoj zadatak na izložbi EXPO 2020 Dubai

Endemska vrsta „Skadarska žaba“ „prerušena“ u žabca Kikija i ovčica Bella, simbol Durmitora nose priču o očuvanju našeg nematerijalnog kulturnog dobra – heklanja. Divnu priču o heklanju, ali i o nacionalnim parkovima Crne Gore pričaju svakodnevno na impresivnoj, svjetskoj izložbi EXPO 2020 Dubai i pozivaju posjetioce izložbe da dođu i uvjere se kakvim prirodnim ljepotama raspolaže naša država. Kiki i Bela nastali su u radionici naše sugrađanke Olje Fatić, koja za Primorski portal govori o učešću na EXPO-u, utiscima koje su joj prenijeli posjetioci našeg paviljona u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali komentariše i načine predstavljanja koji su lokalnim stvaraocima dostupni.

Svjetska izložba EXPO Dubai impresivan je projekat Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sigurno da Vam predstavlja izuzetnu čast da Vaša djela budu zastupljena u crnogorskom paviljonu EXPO-a. Zbog čega je Vama ovo učešće važno?
Ukazana mi je velika čast i privilegija da moji proizvodi, žabac Kiki i ovčica Bella, budu dio najvećeg planetarnog događaja EXPO2020 Dubai. O značaju predstavljanja mog brenda „O.Kreacija“ na ovako prestižnom događaju govori činjenica da je ovo četvrto učešće Crne Gore na Svjetskoj izložbi. Prvo se desilo davne 1905. godine, kao i da se ove godine pored nas predstavlja još 191 zemlja. Složićete se da ovakav podatak u CV-u svakog preduzetnika zavređuje posebno mjesto.
Na izložbi su prisutna dva motiva igračaka jedan je žabac Kiki koji predstavlja NP “Skadarsko jezero” i našu endemsku vrstu “Skadarsku žabu” kao i ovčica Bella koja zastupa NP “Durmitor”. Pored toga što Kiki i Bella govore i pozivaju da se posjete nacionalni parkovi Crne Gore proizvodi nose i poruku o očuvanju našeg nematerijalnog kulturnog nasleđa – heklanja.

Priprema bilo koje izložbe ili drugog vida predstavljanja za jednog umjetnikaje zahtjevna, s obzirom da je od presudnog značaja odabir djela i način na koji su ona ukomponovana u dati prostor. Čime ste se vi vodili dok ste birali djela koja će da putuju za Dubai?
Imala sam sreću da se moj pristup izrade igračaka počevši od izbora materijala, osmišljavanja priča pa do prezentacije istih poklopilo sa Javnom pozivom Ministarstva ekonomskog razvoja koji je nosio naziv “Blagosloveni prirodom”. Naime, od samog početka svog rada trudim se da koristim prirodne materijale kao i da svojim proizvodima dam posebnost tako što ih povezujem sa osobenostima i ljepotama flore i faune Crne Gore. Takođe, na poziv sam se odazvala sa igračkicama koje sam već izrađivala pa je sama prijava prošla dosta jedostavno, ali od 01. septembra nepresteno radim na dopuni asortimana za sajamsko izlaganje, a to je već proces koji zahtjeva vrijeme i strpljenje.
Da li je bilo određenog feedback-a od posjetilaca crnogorskog paviljona, koji su bili u prilici da se upoznaju i sa Vašim radom? Kakvi su bili komentari, utisci, i da li se neki izdvojio?
Na samom početku sajamskih dešavanja na svom Instagram profilu dobila sam poruku od gospođe koja je kupila Kikija gdje je pohvalila moj rad i paviljon Crne Gore i rekla da će svakako Crnu Goru uvrstiti kao destinaciju koju mora posjetiti. U tom trenutku znala sam da su moji proizvodi obavili svoj zadatak i poslali pozivnicu za posjetu našoj zemlji. Ovakvi momenti u poslu daju podstrek i motivaciju za dalji rad. Ono što mi je još drago jeste da Barani koji su borivili u Dubaiu obilazili su naš paviljon i pritom slali slike i pohvale mojih radova.

Putujući svijetom, upoznavajući se sa svakodnevicom stanovnika drugih država, drugim kulturama, malo ko od nas ne napravi korelaciju na temu – Kako se radi nešto van granica naše države, a kako kod nas. Scena ručnog rada u Crnoj Gori definitivno zahtijeva određen vid uređenja i poboljšanja. Na koji način bi, prema Vašem mišljenju, mogla da se unaprijedi vidljivost domaćih autora koji se bave ručnim radom i da li možemo da na tom polju „ukrademo, pozajmimo“ neke ideje od drugih država? Koliko nadležni mogu da urade po tom pitanju?
Naravno na svakom putovanju, pored obilaska atraktivnosti obratim pažnju i na način kako se kod njih prezentuju radovi lokalnih stvaraoca. U nekim zemljama primjetila sam da u suvenirnicam koje prodaju proizvode od lokalnih proizvođača stoji oznaka koja ukazuje da kod njih možete kupiti autentičan proizvod koji u punom krugu podržava ekonomski razvoj zajednice. Oznaka se ne dobija lako, a kao benefit suvenirnici su određene olakšice u plaćanju taksi I obaveza. Takođe, organizuju sajamsak dešavanja, online prodavnice I slično.
Od pomenutog u Crnoj Gori ručni rad se uglavnom promoviše putem sajmova koji se na našu radost sve češće organizuju. Dobar primjer je prošlogodišnji rad Turističke organizacije Bar koja je u okviru manifestacije “Barski đir” organizovala višebrojna sajamska izlaganja lokalnih proizvođača suvenira, vina i meda. Mislim da bi se takva praksa trebala nastaviti paralelno raditi na usvajanju neki novih načina promovisanja autentičnih crnogorskih proizvoda kao što trenutno radi Ministarstvo ekonomskog razvoja na Expo2020 Dubai.