Kroz „Noć tvrđava“ Stari grad Bar približen najmlađim generacijama

Jedinstvena kulturno-turistička manifestacija „Noć tvrđava“, održana je danas u starom gradu i Dvorcu kralja Nikole, pod sloganom „Stari grad Bar, očima djeteta“. U bogatom i raznoliko osmišljenom programu posebno mjesto dato je, u skladu sa sloganom, najmlađim Baranima, koji su bili u prilici da uče o Starom Baru, ali i da naučeno i viđeno „preslikaju“ na slikarska platna. Stari grad Bar je, povodom „Noći tvrđava“ koju organizuje Opština Bar, otvorio svoja vrata za sve posjetioce pa će i u subotu, 6. maja, biti omogućen besplatan ulazak i obilazak građanima i turistima.

Za samo godinu dana, manifestacija „Noć tvrđava“, nastala kao rezultat prekograničnog projekta FORTITUDE, prerasla je iz regionalnog u evropski događaj, istakla je šefica kancelarije za upravljanje projektima Opštine Bar Ana Živanović. Ove godine se organizuje na teritoriji Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali su uključene još tri države i ukupno 41 lokacija.

„Opština Bar je organizovala manifestaciju na dvije lokacije – U Starom Baru i u Dvorcu kralju Nikole i cijeli događaj je posvećen djeci, pod sloganom „Stari grad Bar, očima djeteta“. Ideja je da osnovce, kroz organizovane dolaske, upoznamo sa našim najvećim kulturnim bogatstvom, ali i da vidimo kako Stari Bar izgleda očima djeteta. Upravo zbog toga danas imamo i likovnu radionicu polaznika Ateljea „Dalijas“ i samostalnu izložbu djela Dalibora Dada Ćetkovića i Jasmine Ćetković. Istovremeno, u Kreativnom habu održava se kreativna radionica o digitalnoj štampi, koja će se nastaviti i narednih dana, a upriličeni su i koncert D – mola i filmski program u Dvorcu kralja Nikole, kao i stručno vođenje arheologa kroz zidine strago grada za osnovce“, kazala je Živanović, dodajući da joj predstavlja veliko zadovoljstvo što najmlađi Barani imaju priliku da se upoznaju sa Starim gradom.

„Cilj nam je bio da ove godine privolimo najmlađe da dođu i da ih naučimo što više o Starom gradu, kroz, između ostalog i stručno vođenje koje se realizuje u saradnji sa arheolozima“, navodi Živanović.

Kreatori projekta FORTITUDE, u sklopu kojeg je i nastala Noć tvrđava, su, podsjeća Živanović, Opština Bar, u saradnji sa Šibenikom, Karlovcem i Banja Lukom.

„Sa njima je sprovođen projekat FORTITUDE, a Noć tvrđava jedan je od ishoda projekta. Nakon završetka projekta, potpisan je Sporazum, kojim smo se obavezali da svake godine organizujemo manifestaciju, te da će ona postati tradicionalna. Na ovaj način otvaraćemo sezonu, što je i jedan od ciljeva – produžavanje sezone, ali uz to, naravno, i upoznavanje građana sa našim kulturnim nasljeđem. Sledeće godine biće neka druga tema“, kazala je Živanović i dodala da se u Crnoj Gori dešavanja u sklopu Noći tvrđava organizuju i na tvrđavi Besac i u Herceg Novom.

U prostoru i dvorištu Arhiepiskopske palate publika je danas bila u prilici da pogleda prvu zajedničku izložbu djela Jasmine i Dalibora Dada Ćetkovića, ali i da uživa u procesu nastanka slika. Naime, četrdesetak polaznika Umjetničkog ateljea „Dalijas“, koji vodi umjetnički par Ćetković, su na prostoru ispred Arhiepiskopske palate stvarali djela inspirisana Starim Barom.

„Dobili smo od strane gospođe Ane Živanović i Srđana Lekića iz Sekretarijata za kulturu zeleno svjetlo da moja supruga i ja priredimo zajedničku izložbu, a Živanović nas je pozvala da u događaj uključimo i djecu, kako bismo svi zajedno stvarali djela na temu tvrđave. Drago mi je što je projekat namijenjen djeci. Organizovali smo veliku radionicu, koja je okupila djecu od 6 do 20 godina koja su pohađala naš atelje ili su još naši članovi. Ispred Arhiepiskopske palate slika oko 40 djece, koja su već radila pripremu, nastavila ovdje slikanje i priredila zajedničko izlaganje“, kazao je Dado Ćetković.

Premijerno i namjenski za ovu priliku, Ćetkovići su izložili i svoja tri rada sa temom Starog Bara.

„Premijerno sam predstavio prvi rad u maniru ciklusa „Antares“, sa motivom Starog Bara. Takođe, izradio sam namjenski za Noć tvrđava manji rad koji predstavlja razigranu, veselu noć u Starom gradu Baru. Supruga je takođe za ovu priliku izložila sliku sa motivom Sat kule i izložila neka svoja apstraktna djela koja predstavljaju naš Mediteran i emocije koje nas vežu za ovaj prostor. Premijerno je pred barskom publikom više radova iz ciklusa „San u snu“, koje je do sada imala prilike da vidi samo publika u Kotoru“, naveo je Ćetković i najavio da će u narednom periodu biti organizovane čak tri samostalne izložbe njegovih djela.

„Prva će se realizovati 15. juna u Smederevskoj Palanci, u Narodnom muzeju, a 1. jula, dok je prva izložba još u toku, biće priređena moja samostalna izložba u mjestu Bardača, u okrugu Banja Luke, divnom mjestu koje će biti domaćin likovne kolonije, a čiji ću biti i učesnik i izlagač. Treća samostalna izložba biće upriličena u Petnjici, gdje smo moja supruga i ja bili prošle godine učesnici likovne kolonije, i taj događaj će biti priređen sredinom jula“, najavio je Ćetković.

Istoričarka umjetnosti i rukovoditeljka Zavičajnog muzeja dr Anastazija Miranović izrazila je zadovoljstvo što je i ova ustanova kulture dio Noći tvrđava.

„Napravili smo saradnju sa Crnogorskom kinotekom, koja baštini i čuva vrijedan materijal, pogotovo kada su u pitanju dokumentarni filmovi, te su u sklopu Noći tvrđava prikazana dva filma koja nijesu novog datuma, ali su izuzetno kvalitetna i važna jer stvaraju lijepu sliku o tome kako su kulturna dobra na području Skadarskog jezera izgledala nekada, a kako izgledaju danas. Takođe, na ovaj način intrigira se naša javnost da promišljeno, osviješćeno razmišlja o našoj kulturnoj zaostavštini. Filmski program koji je uvršten u Noć tvrđava je i edukativnog karaktera, te mi je stoga jako drago što smo jutros imali posjetu učenika Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole. Mladi treba da su svjesni onoga što posjedujemo i što imamo“, navela je Miranović.

Brojne civilizacije, podsjeća Miranović, hodile su ovim prostorima, jer se nalazimo na takvoj geostrateškoj i geografskoj poziciji da su se ukrštale kulture Zapada i Istoka, pa je više civilizacija ostavilo svoje kulturne tragove.

„I oni su najvidljiviji upravo na nepokretnim kulturnim dobrima. Fortifikacije i tvrđave su najmarkantnije tačke naše nepokretne kulturne baštine i možemo reći da još od Ilirskog doba, pa čak i kiklopskih zidova, koje pojedini stari gradovi imaju, počevši od Ulcinja, možemo da pratimo genezu kako su nastajali ti slojevi, a naročito su vidljivi otomanski, mletački i austrougarski. Od njih, najočuvanije su tvrđave Austrougarske iako bi trebale da budu sve tvrđave mnogo bolje zaštićene, revitalizovane i valorizovane u kulturnom turizmu nego što su sada“, ističe Miranović.

Kada o zaštiti, revitalizaciji i valorizaciji fortifikacija govorimo izazovi su brojni, ističe Miranović.

„Veliki problem nije samo u stručnom kadru i ljudima koji bi radili u istraživanjima. Stručnog kadra relativno imamo, ali najveći problem su finansije, jer su to višemilionski projekti. Na teritoriji barske opštine revitalizovana je tvrđava Besac, no, vidjeli smo da je moralo da prođe nekoliko godina da bi kroz privatno-javno partnerstvo ona našla svoju funkciju, jer je čak došlo do toga da prijeti opasnost da ona opet propadne. Nije suština samo revitalizovati, sanirati i konzervatorski tretirati objekat, već dati mu funkciju i namjenu, a da ona bude održiva. Puno je izazova za očuvanje naše nepokretne kulturne baštine… Na našem primorju ima devet starih urbanih cjelina i zaista bi bilo lijepo ako jedna ovakva manifestacija zaživi“, smatra Miranović i dodaje da su manifestacije poput ove takođe važne jer se mladi naraštaji edukuju i uče da cijene vrijednosti svog kulturnog nasljeđa.

„Takođe, na ovaj način okrećemo se sistemu koji bi trebao da podrži sanaciju, revitalizaciju i zaštitu ovakvih cjelina. Smatram da se moramo više edukovati i u smislu savremenih tehnologija i iskoristiti sve alatke koje mogu doprinijeti prezentaciji, ali i da radimo na dogovaranju saradnji sa ino partnerima. Postoji veliki brpoj ino fondova koji mogu da opredijele značajna sredstva, a za to su nam potrebni ljudi koji su dovoljno sposobni da konkurišu, kako bismo donijeli takve projekte u Crnu Goru“, navodi Miranović.

Stari Bar najveća je srednjevjekovna anglomeracija na otvorenom na Istočnom Jadranu i od 2010. godine je na tentaivnoj listi Ministarstva kulture za status UNESCO. Miranović ističe da, nažalost, taj status ne može da dobije zbog podgrađa, svega što je van zidina, a u njegovoj je zaštićenoj okolini.

„Da li će se i kada steći uslovi da se taj dio sanira, da se nađu stambene jedinice za ljude koji tu žive, da se sve napravi po uzusima struke – pitanje je, ali mislim da bi Stari Bar tek dobijanjem UNESCO statusa zaista bio na svjetskoj mapi kulturnih dobara i bio bi u ravni sa Kotorom“, ocijenila je Miranović.