Budvanski „Casper“ proslavio 34. rođendan – priča o sceni i nasljeđu

Panel diskusijom „34 godine Caspera i uticaj na kulturnu scenu Budve“ sinoć je počelo julsko izdanje Festivala „Casper Summer Talks&Sounds“ koji se održava u kultnom kafeu u budvanskom Starom gradu.

Od osnivanja 1991. godine, u posljednjim trenucima velike Jugoslavije, „Casper“ je kultno mjesto i nosilac aktivnosti nezavisne scene Budve, sa uticajem prepoznatim u međunarodnim okvirima, a više detalja o misiji i djelovanju u protekle tri decenije kazali su direktor organizacije „Casper Cultural Center“, Marko Pavlović i profesorka Sabina Hadžibulić Bodin sa Dalarna Univerziteta u Švedskoj.

U svom uvodnom izlaganju profesorka Hadžibulić Bodin osvrnula se na to šta je „Casper“ za nju značio u formativnim godinama početkom devedesetih.

„Ovdje sam upoznala puno divnih ljudi, stekla mnogo prijatelja, imam iskustva koja traju već decenijama i ovdje sam, na neki način, između ostalog, formirala i svoj muzički ukus. A to je za mene jako važno. Pored toga što sam sociolog i školovana muzičarka mogu reći da je iskustvo koje imam iz „Casper“-a zapravo jako mene formiralo i kao publiku i kao muzičara. Ako krenem iz svog ličnog iskustva, mogu da kažem da sam ovdje prvi put došla 1992. U to vrijeme sam tek krenula u gimnaziju i tada sam sa svojim prijateljima uglavnom stajala na zidiću ili sa spoljašnje strane i nama je bilo jako važno da svaku noć ispješačimo iz Rafailovića i Bečića da bismo došli baš do ovog mjesta, da bismo slušali muziku i upoznavali ljude iz cijele Jugoslavije“, istakla je Hadžibulić Bodin.

Od običnog ljetnjeg bara do umjetničke oaze

Prema riječima Marka Pavlovića, u početku nije bilo detaljnije programske koncepcije koja se striktno slijedila, ali ona se, na osnovu iskustva stečenog na beogradskoj sceni i tamošnjim alternativnim krugovima, nazirala i formirala kroz razmjene iskustava i druženja u Budvi tokom ljeta.

Pavlović, Foto: Primorski portal

„Situacija je bila jako teška devedesetih, toga se svi sjećamo. Nije praktično bilo novca da platiš studentski dom ili iznajmiš sobu. Onda se ukazala prilika kada je prijatelj mog brata odlučio da investira neki novac. Mi smo sa njim otvorili kafe samo da se pomognemo za studentske dane. Ja sam ljeti bio tu, zimi na studijama. Sve je počelo sa time da otvorimo bar i da bude dobra muzika. E sad, pošto sam se ja kretao u krugovima u Beogradu, mi smo se družili sa prijateljima sa FDU-a, naročito iz uspješne klase koju su završili Đorđe Milosavljević, Srdan Golubović, Biljana Srbljanović… Atmosfera sa tih druženja se prirodno prenijela ovdje, jer su svi ti ljudi zbog rata i sankcija bili „osuđeni“ da dolaze u Budvu. I „Grad teatar“ je bio tu, cijelo glumište je provodilo vrijeme ovdje. Stvorena je kosmopolitska atmosfera. To je bio ljetnji bar koji je sticajem okolnosti, i interesima mene kao vlasnika, pretvoren u umjetničku i kulturnu oazu“, ispričao je Pavlović.

Džajls Piterson kao inspiracija i mastermajnd

Ozbiljniji razvoj programa vezuje se za period oko 2000. godine, a u domenu muzike velika inspiracija bila je nezavisna džez scena koju je predvodio britanski producent Džajls Piterson. U budvanskom „Casperu“ publika je imala priliku da prisustvuje koncertima svjetskih imena Metjua Holsola, Kaidi Tatama, Džesike Loren, Tia Parkera…

„Džajls Piterson je najveći svjetski producent nezavisne muzičke scene, čovjek koji je toliko uradio i toliko uticao na kulturnu scenu Engleske  kroz svoje programe na BBC-u. Divan primjer je i Worldwide Festival u Seteu u Francuskoj, gdje je od jednog malog ribarskog mjesta to preraslo u festivalski centar. Znači, projekti su osvajali gradove i pretvarali ih u pozornice spektakla. To je ono što je uradio „Grad teatar“ kod nas devedesetih godina. Vrlo specifična scena svojevremeno je postojala samo u Londonu, Tokiju i Beogradu, gdje je Piterson imao svoje fanove još devedesetih godina. Mi smo, na moje veliko zadovoljstvo, na kraju doveli Pitersona u Budvu prije dvije godine i to je kruna našeg rada. Od nekog običnog „držača kišobrana“ iznad tog cijelog polja, ugostili smo mastermajnda u našem gradu i imali tribinu u okviru Evropske prijestonice kulture. „Casper“ je organizovao platformu „REposition“ koja se bavila uticajem kulturne politike na gradove“, naglasio je Pavlović.

Važan centar lokalne nezavisne scene u Budvi, Foto: Primorski portal

Osnivač „Casper produkcije“ tokom panela osvrnuo se i na „Southern Soul Festival“, koji se donedavno održavao u Ulcinju, a kojem će biti posvećeno jedno festivalsko veče u okviru programa „Casper Summer Talks&Sounds“. Kao kvalitetne projekte na nezavisnoj sceni Crne Gore ocijenio je programe Centra za kulturu Ribnica i „Underhill Fest“ – a. Kada je Budva u pitanju, Pavlović smatra da scena postoji, ali da mora biti više prepoznata i priznata od strane lokalnih institucija.

U nastavku večeri, u muzičkom programu povodom 34. rođendana muziku su puštali Pavlović i prijatelji.

Program novoosnovanog festivala u Budvi biće nastavljen večeras panelom „Nezavisna muzička scena u Splitu – studija slučaja Adriatic Social Club”, a tim povodom gost će biti Goran Ozrentić, član pomenute organizacije.

Festival je na programu do 20. jula, a u planu je i avgustovski program koji će okupiti goste iz inostranstva, iz zemalja van našeg govornog područja. Organizator je „Casper Cultural Center“ uz podršku Turističke organizacije opštine Budva.