Jahta „Rumija“ potopljena pa skoro 111 godina zarobljena u akvatorijumu luke Bar

Na nekoliko stotina metara od obale, na morskom dnu, u akvatorijumu luke Bar, nalazi se potopljena  jahta Rumija. Reprezentativni brod izrađen je 1900. godine u brodogradilištu u Škotskoj, za crnogorskog knjaza Nikolu Petrovića.

Jahta je potpljena tokom Prvog svjetskog rata, počekom marta 1915.godine. Arheolozi ukazuju da je jahta „Rumija“ decenijama „zarobljena“ na morskom dnu lučkog akvatorijuma i ugrožena, a koje su mogućnosti da se na  adekvatan način valorizuje segment kulturne baštine, podvodne kulturne baštine.

Istorijski značaj, zanimljivosti, okolnosti toga vremena, stanje potopljenog broda, mišljenje struke o najznačajnijoj istorijskoj olupini,  uobličeni su u dokumentarnom filmu „Jahta Rumija kroz vrijeme i prostor“, autora Gorana Pajovića.

Istoričari nemaju dileme – za početak 20. vijeka bila je to  moderna jahta, dovoljno jaka, namjenjena za uživanje knjaza Nikole i njegove porodice. Kao i prijatelja. Petrovići su koristili jahtu Rumija, reprezentativni brod, i za protokolarne događaje.

Borvakom u Baru, u svom ljetnjikovcu, vladarska  porodica je uživala u blagoderima mediteranske klime. Vladar Crne Gore učvršćuje međudržavne odnose kroz diplomatiju i gostoprimstvo u gradu ispod Volujice, Lisinja, Sutormana i Rumije.

Jahta Rumija izrađen je 1900. godine u brodogradilištu u Škotskoj

-Jahta “Rumija” je bila simbol crnogorskog knjaževskog dvora, simbol knjaza Nikole, Crne Gore. Odigrala je značajne uloge u životu knjaževine, potom kraljevine i učestvovala je u značajnim dešavanjima za Crnu Goru.  Naime, 23.marta 1905. godine prvi put  knjaz Nikola plovi jahtom Rumija, iz Boke do Bara gdje je on sa broda položio kamen temeljac za izgradnju budućeg lukobrana čime je zapravo i počela izgradnja Luke Bar, istakla je  istoričarka Draginja Radonjić.

Istoričarka podsjeća da je pored lijepih dešavanja na jahti Rumija bilo i teških momenata za porodicu Petrović.

–Unuci knjaza Nikole, Stanislav i Stevan, boravili su na jahti Rumija 1908.godine. Teško, gotovo neizliječivo bolesni. Stanislav je umro na jahti, a nekoliko mjeseci kasnije i njegov brat Stevan. To su bili jako tužani momenti koji se vezuju za jahtu Rumija, kazala je Radonjić.

Za početak 20. vijeka bila je to  moderna jahta namjenjena za uživanje knjaza Nikole i njegove porodice

Publicista Željko Milović, kaže da je za jahtu kralja NIkole čuo kao srednjoškolac.

-Jedan od tatinih prijatelja sa Pristana pričao je kako se sjeća uplovljavanja jahte na Pristan. Prema njegovim riječima, bila je bijela, sjajna, a žene su govorile “eno je kao galeb stoji”, naveo je  Milović dodajući da je ispred dvorca postojao drveni gat i kralj je mogao u Baru da prima svjetske državnike i izaslanike.

Prema riječima istoričara Milana Šćekića, 2.marta 1915. godine, pet austrougarskih ratnih brodova u noćnim  satima, oko 2:30 časova uplovili su u barski akvatorijum.

-Njihov dolazak Crnogorska obalska straža je na vrijeme uočila. Boravili su tu oko sat vremena. Ne isključuje se njihova namjera da odvuku jahtu Rimija, ali pošto nisu mogli te noći, najvjerovatnije su je potopili. Mada u izvorima postoje i tvrdnje da je moguće da je jahtu Rumija pogodila crnogorska artiljerija vjerovatno sa Volujice, kazao je Šćekić.

Jahta Rumija, je bila simbol crnogorskog knjaževskog dvora, simbol knjaza Nikole, Crne Gore

Ko je potopio jahtu Rumija do danas nije precizirano. Ono što se pouzdano zna da već skoro 111 godina jahta Rumija je potopljena i nalazi se na dubini od oko 10-tak metara, u akvatoriju luke Bar.

Istoričari dokumentaristi na kopnu mogu da govore o njenoj simboličkoj vrijednosti, o istorijskom kontekstu, o narativima koji su u arhivima. Podvodni arheolozi  polaze od arhivske građe. Ali, uočavaju i razliku!

-Kad se zaroni i pogleda šta od tog broda zaista postoji, šta je stabilno, koje su promjene aktuelne i u kakvom je on sada stanju, u slučaju jahte Rumija razlika između onoga šta je na papiru i na terenu pod vodom je drastična, kazala je arheološkinja  Marija Jabučanin.

Prema riječima Jabučanin, uočava se da je metal ozbiljno degradiran aktivnom korozijom

-To nije neobično. Morska voda čini svoje i ti procesi su očekivani. Strukaralni integritet je ozbilnno degradiran, kaže Jabučanin

Jahta Rumija je u  najdinamičnijem i najagresvinijem okruženju za očuvanje bilo kakve podvodne strukture, a kamoli u  stanju u kakvom su danas ostaci potopljenog broda. Luka generiše različite promjene saliniteta, strujanja, zatim morski biodiverzitet mulj i nafta, buka i vibracije ostavljaju tragove koji  su vidljivi na jahti pri svakoj posjeti arheologa.

Jahta Rumija na morskom dnu oko 111 godina- Primorski portal

– Fokus bi morao da se stavi na stanje jahte Rumija i na njen tretman. Koje su mogućnosti da se na  adekvatan način valorizuje segment kulturne baštine, podvodne kulturne baštine. Specifičnost je i u lokaciji gdje se nalazi, Jahta Rumija je ostala zarobljena u lučkom akvatorijumu i duže od jednog vijeka trpi posledice toga, istakla je dr Petra Zdravković.

Jahta Rumija je ugrožena. Vađenje nosi rizike, dolazi do destabilizacije svih segmenata koji se nalaze pod vodom,  ali mora se razmišljati o alternativama jer se nalazi na aktivnom lučkom prostoru. Luka se ne može izmjestiti, a potopljena jahta  Rumija trpi posledice.

Inače, od 1967. godine jahta Rumija ima status –kulturno dobro. Proglašavanje za kulturno dobro je početna mjera valorizacije. To obavezuje na praćenje stanja i plan zaštite.   

Kako inicirati zaštitu jahte Rumija -UNESCO je prepoznao da zaslužuje svoj tretman i dao preporuke kako da se Crna Gora odnosi prema svom kulturnom naslijeđu.

Ovo su samo neki segmenti iz domunentarnog filma „Jahta Rumija kroz vrijeme i prostor“, autora Gorana Pajovića koji je premijerno prikazan u Domu kulture, u Baru, polovinom januara. Narator je  Goran Pajović, dok o jahti Rumija i njenom istorijskom i kulturnom značaju govore arheološkinje Petra Zdravković i Marija Jabučanin, kustoskinja i istoričarka Draginja Radonjić, publicista Željko Milović, istoričari Miloš Vukanović i Milan Šćekić, kao i Vukan Ražnatović, rukovodilac Muzeja kralja Nikole.

Prije prikazivanja filma, profesor harmonike Safet Drljan izveo je numeru „Tajne mora“, koja je posebno i namjenski pisana za ovaj dokumentarni film.

Autor filma „Jahta Rumija kroz vrijeme i prostor“ Goran Pajović, Foto: Primorski portal

Autor filma Goran Pajović je istakao da dokumentarni film „Jahta Rumija kroz vrijeme i prostor“ nije samo priča o luksuznom brodu, već i svojevrsno ogledalo istorijskih zbivanja Crne Gore početkom 20. vijeka, uključujući Balkanske ratove i Prvi svjetski rat. “Kroz njenu sudbinu možemo sagledati širu sliku tadašnjih događaja“, objasnio je Pajović.

Film je nastao u okviru projekta NVU „Manoveki“, uz finansijsku podršku Turističke organizacije Bar.

-Dokumentarni film o jahti “Rumija”, je u stvari dio mnogo većeg projekta podržanog od strane Turističke organizacije Bar. Pored filma, zamislili smo i da publikujemo knjigu  Baranina Milana Šćekića, kao još jedan proizvod koji je izašao iz cijele ove priče. Takođe, zaseban umjetnički rad, jedan plitki reljef koji se može vidjeti  na ulazu u bioskopsku salu koji će biti izliven u tri-četiri kopije “, kazao je Pajović.

.

U planu je izlivanje tri, četiri kopije reljefa.

-One će biti poslate u institucije koje se na različite načine bave jahtom Rumija, ili pomorstvom u Crnoj Gori, kazao je Pajović