O stvaralaštvu novinara Ranka Pavićevića koji je napisao preko 55.000 tekstova i „Nije bilo uzalud“

U plodnoj novinarskoj karijeri Ranko Pavićević tokom 40 godina bavljenja novinarstvom radio je za 12 medijskih kuća u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji i napisao preko 55.000 tekstova, izvještaja, razgovora, reportaža, osvrta, komentara i drugih novinarskih formi.

Promocija knjige „Nije bilo uzalud (O stvaralaštvu Ranka Pavićevića)“ uprličena je u holu Akademije znanja u Budvi u prisustvu mnogobrojne publike. Aktuelno izdanje budvanske Narodne biblioteke objedinjuje osvrte eminentnih ličnosti iz oblasti kulture o Pavićevićevom višedecenijskom novinarskom radu.

O bogatom stvaralačkom opusu, koji čini desetak knjiga različitih žanrova, koncepciji stvaralačkog novinarstva, zapažanjima Moma Kapora, Čeda Vukovića, Vide Ognjenović i ostalih kulturnih poslenika koje je Pavićević tokom karijere intervjuisao, govorili su novinarka Gorica Vukićević i akademik, prof. dr Siniša Jelušić.

Rankova dugogodišnja koleginica i prijateljica se, kao svjedok mnogih izvještaja, osvrta i intervjua, u svom izlaganju osvrnula na period koji je autor proveo u Radio Televiziji Crne Gore.

„Bio je hroničar svega što se dešavalo u Budvi – od uskih popločanih ulica Starog grada koje je trebalo održavati cijele godine, posebno u sezoni, pa do oleandera i palmi koje treba sačuvati. Poziva da se suprotstavimo betoniranju i opsadi graditelja koji su prijetili da uguše dušu budvansku, pa stiže i do putnika namjernika, običnog čovjeka, ribara, opštinskih čelnika, ministara, političara i nadasve umjetnika. Sve je bilježio i obilkovao u poruke i pouke, ukazivao i na dobro i na loše kulturom govora i iskrenog promišljanja, glasom na Radiju Crne Gore i slikom na Televiziji Crne Gore. Bio je dragocjeni novinar-izvještač, urednik, uporni i neumorni stvaralac koji je uvijek želio da se čuje i vidi istina, i da tako pomogne svima nama da bude bolje i da se sačuva tkivo i biće našeg podneblja“, istakla je Vukićević, naglasivši da je Pavićević dao veliki pečat „odrastanju“ Radio Televizije Crne Gore u javni servis.

Inicijativu izdavača, Narodne biblioteke Budva da objavi ovakvu knjigu pohvalio je akademik, prof. dr Siniša Jelušić, autor uvodnog osvrta.

„Ovo je veče pohvale, prije svega, naravno, Ranku Pavićeviću. Ovo je knjiga pohvala, isto tako što je sveukupno vrlo dobra. Ali prije toga valja pohvaliti izdavača, zbog inicijative, koje je vrlo rijetka moram priznati, da se nekome ko to nesumnjivo zaslužuje na ovaj način publikuje jedna knjiga zahvalnosti za njegov izuzetan rad. Dakle, nemalo 31 autor u ovoj knjizi izriče pohvalu radu Ranku Pavićeviću kome nije večeras jednostavno, znajući ga koliko je skroman a mora neprekidno slušati zaslužene pohvale za ono što je učinio. Ono što je karakteristično jeste da kod svih autora postoji jedno zajedničko jezgro razumijevanja Rankovog rada i stvaralaštva, ali svako ima jedan svoj interdisciplinarni ugao, tako da stalno dobijate neke nove dimenzije u razumijevanju ličnosti i stvaralaštva. Imamo jednu dimenziju vezano za medije, žurnalistiku, novinarstvo, ali ono što je zaista zapanjujuće jeste rezultat njegovog galerijskog rada u protekle tri decenije. Dakle, on je, prema podacima koje sam u ovoj knjizi pronašao, organizovao preko 200 samostalnih i zajedničkih izložbi slika i skulptura, neke je organizovao u inostranstvu. Uz to, ovdje takođe nalazim podatak o 45 međunarodnih vajarskih kolonija koje su okupile preko 1000 renomiranih umjetnika“, kazao je profesor Jelušić.

Prisutnima se na kraju obratio i sam autor, novinar i publicista Ranko Pavićević.

„Ako je moja duša bila ranjena, pa su mi je liječili ovi veliki ljudi sa kojima sam imao susrete i razgovarao, onda ću otići kući sa najzdravijom dušom, zahvaljujući i vama, mojim sugrađanima i prijateljima koji ste večeras bili ovdje. Neizmjerna zahvalnost i Narodnoj biblioteci Budve jer je ipak shvatila i vidjela i imala osjećaj da moj angažman čitavih 40 godina nije bio zaludan. Zato je i nastala ova knjiga i mnogo hvala čitavoj ekipi koja je radila na projektu. Ja sam samo bio strpljiv i sakupljao šta su govorili o meni“, istakao je Pavićević.

Stvaralački rad novinara, društveno angažovanih pojedinaca, gradi mostove između činjenica i percepcije, oblikuje javnu svijest kroz kritičko promišljanje, otvara dijalog koji pokreće društvene promjene i osnažuje zajednicu, o čemu ovi osvrti na dugogodišnji angažman i stvaralaštvo Ranka Pavićevića upravo svjedoče na zanimljiv i čitalačkoj publici prijemčiv način.

Promocija u Akademiji znanja bila je drugo po redu predstavljanje knjige „Nije bilo uzalud“, premijerno prezentovane publici u maju na 19. Međunarodnom sajmu knjiga i obrazovanja u Podgorici. Na događaju u Budvi okupio se veliki broj poštovalaca Pavićevićevog stvaralaštva, a moderatorka večeri bila je Ana Todorović iz Narodne biblioteke Budve.

Ranko Pavićević rođen je u Podgorici 24. novembra 1955. godine, gdje se školovao i studirao Pravni fakultet.

Jubilarnih, četrdeset godina bavljenja novinarstvom i trideset godina kulturom obilježio je 2023. U plodnoj novinarskoj karijeri, radio je za dvanaest medijskih kuća u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji i napisao 55.000 tekstova, vijesti, izvještaja, razgovora, reportaža, osvrta, komentara i drugih novinarskih formi.

Radio je za Radio Televiziju Crne Gore, Pobjedu, novinsku agenciju TANJUG, Blic, Ekspres politiku, Glas javnosti, Dnevnik, Jedinstvo, Pečat… Bio je dugogodišnji kolumnista Omladinskog pokreta, Radija Budve, Primorskih novina i Glasa Boke.

Osnivač je Radija Budve, na čijem čelu je bio 18 godina, na mjestima glavnog i odgovornog urednika i urednika informativnog programa. Autor je više scenarija, za radio i televiziju.

Kod šire publike, ali i stručne javnosti posebno mjesto zauzimaju Pavićevićevi “Razgovori”, koji su doživjeli nekoliko izdanja, gdje su objedinjeni intervjui sa najvećim stvaraocima i intelektualcima našeg podneblja, ali i svjetski priznatim autorima poput nobelovca Marija Vargasa Ljose. Kao izdavač, u okviru novinsko izdavačke kuće ART PRESS iz Budve, objavio je i 36 knjiga drugih stvaralaca.

Milan Stanišić