Opština Kotor priprema kandidaturu za Mediteransku prijestonicu kulture i dijaloga 2028

U Starom zatvoru/Kreativnom habu u Kotoru, danas je održana konferencija za medije gdje su partneri civilnog i javnog sektora Kotora zvanično predstavili kandidaturu grada za titulu Mediteranske prijestonice kulture i dijaloga za 2028. godinu.

Projekat kandidature pripremaju Opština Kotor, KotorArt, JU Muzeji i galerije Kotor, Kulturni centar „Nikola Đurković“, Kotorsko pozorište za djecu i mlade i NVO Expeditio, sa zajedničkim ciljem da kroz kulturu, dijalog i saradnju dodatno osnaže razvoj grada.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić ocijenio je da kandidatura predstavlja iskorak u razvoju kulturnog života grada, ali i priliku da se postojeći potencijali objedine u zajedničku viziju.

– Kotor je zajedno sa svojim institucijama, nevladinim i javnim sektorom odlučio da napravi korak dalje u onome što je kulturni život grada. Iskoristili smo trenutak da sve ono što je naš temelj uvežemo i kroz to predstavimo novi pogled i novu paradigmu kulturnog života – kazao je Jokić.

Podsjetio je na značajne kulturne manifestacije, institucije i infrastrukturne projekte koji će dodatno unaprijediti kulturnu ponudu grada a govoreći o značaju same kandidature, naglasio je da je njena najveća vrijednost upravo povezivanje svih aktera kulturnog života.

– Siguran sam da će kandidatura Kotora dobro odjeknuti i siguran sam da s ovim ljudima može da bude uspješna. Sama činjenica da se projekat osmislio i da su se svi uvezali u svrhu i u cilju osmišljavanja onoga što je budućnost kulturnog života našeg grada je već ogroman uspjeh. Sve ostalo poslije toga može biti samo formalno priznanje tog uspjeha. Nastavićemo da plovimo na struji koja je krenula i siguran sam da će nas povesti i do titule Mediteranske prijestonice kulture i dijaloga i do, što je najbitnije, postavljanja Kotora gdje on to zaslužuje, a to je da bude najprestižniji kulturni centar ovog dijela Evrope – naglasio je Jokić.

Direktor KotorArta Ratimir Martinović pojasnio je naziv programa KURENAT-nevidljive struje koje povezuju, a samu platformu prijestonice Mediterana su pokrenuli Unija za Mediteran, Anna Lindh fondacija, te da će javnost u narednom periodu biti detaljnije upoznata sa sadržajem kandidature.

– KotorArt već 25 godina kroz umjetnički izraz pokazuje da pripadamo, ne samo nacionalnim, regionalnim, već i šire evropskim, pa samim tim i mediteranskim kulturnim krugovima, ostvarujući saradnju, ne samo sa umjetnicima, već i sa različitim organizacijama iz sektora kulture. Vrlo smo srećni što zajedno predstavljamo inicijativu. Sa svim izazovima sa kojima se Kotor susrijeće ovakve titule i inicijative pripadaju Kotoru – istakao je Martinović.

Dogovoreno je, dodaje, da kandidatura ima tri cjeline: Anchors (sidra), Tides (plime) i Horisons (horizonti).

– Ove tri cjeline se odnose na prošlost, sadašnjost i budućnost i ne funkcionišu kao zasebni programi u kalendaru ili kao posebni elementi, već zaista kao tematske struje tokom dvije godine. Ova kandidatura, i eventualno prijestonica, podrazumijeva 2027. kao godinu pripreme, a 2028. kao godinu realizacije“. Sidra (Anchors) se odnose na nasljeđe, odnosno pamćenje, pripadnost i UNESCO vrijednosti Kotora i Boke. Plime (Tides) su razmjena, mobilnost, umjetničko stvaralaštvo, javna debata i dijalog. Horizonti (Horisons) se odnose na obrazovanje, mlade, kulturne i kreativne industrije, kulturne i zajedničke resurse, digitalne alate, prostore kulture i nasljeđa, te kapacitete, mreže i modele koji moraju ostati aktivni i nakon 2028. godine – naveo je Martinović.

Direktorica JU Muzeji i galerije Kotor Dušica Ivetić istakla je da se projekat prirodno nadovezuje na dugogodišnji rad ove ustanove na očuvanju nematerijalne kulturne baštine.

– KURENAT je zapravo lokalna riječ za struje. Odatle i veza sa samim projektom, jer govorimo o morskim i mediteranskim strujama koje nas povezuju kroz vjekove i koje su donosile uticaje kroz kretanje. U ovom projektu vidimo nastavak onoga što JU Muzeji i galerije već duže vrijeme realizuju. To su aktivnosti na polju nematerijalne kulturne baštine. Jedna od tih uspješnih aktivnosti jeste i projekat revitalizacije dobrotske čipke za koju smo ove godine dobili Evropa Nostra nagradu – kazala je Ivetić.

I u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ ističu da su počastvovani što su dio tima koji predlaže kandidaturu. Direktorica te ustanove Radmila Radulović naglasila je da kandidatura potvrđuje koliko se najvažniji iskoraci ostvaruju saradnjom javnog i civilnog sektora.

– Cilj je dodatno osnažiti savremeno umjetničko stvaralaštvo, otvoriti Kotor prema novim partnerstvima širom Mediterana, ali i kroz edukativne programe, radionice i stručne skupove graditi temelje održive međunarodne saradnje. Ovu kandidaturu doživljavamo kao priliku da zajedno gradimo otvoreniji, kreativniji i povezaniji Mediteran – poručila je Radulović.

Vršilac dužnosti direktora Kotorskog pozorišta za djecu i mlade Dario Krivokapić podsjetio je da festival ove ustanove već više od tri decenije okuplja djecu i mlade iz brojnih mediteranskih zemalja, promovišući umjetnost, dijalog i međusobno razumijevanje. To je, kako dodaje, i razlog da podrže kandidaturu.

– Susret i razmjena iskustava sa umjetnicima iz mediteranskih zemalja dodatno potvrđuju značaj ovog festivala i vrijednosti koje promoviše mediteranska prijestonica kulture i dijaloga. Zato vjerujem da je važno da ulažemo u programe za djecu, jer upravo oni stvaraju buduće nosioce kulturnog života – kazao je Krivokapić.

U ime NVO Expeditio, arhitektica Aleksandra Kapetanović ocijenila je da je najveća vrijednost kandidature to što prvi put na ovakav način okuplja lokalne institucije i civilni sektor oko zajedničke inicijative.

– Proces dolazi u trenutku kada se Kotor suočava sa izazovima urbanizacije, prekomjernog turizma i upravljanja prostorom, zbog čega su povezivanje, edukacija i jačanje kapaciteta od posebnog značaja. Ovu kandidaturu vidimo kao mogućnost da dodatno razvijamo aktivnosti, uključujemo zajednicu i jačamo kapacitete za očuvanje i promociju svjetske baštine. Jedino tako možemo uhvatiti dobru struju i krenuti ka ozdravljenju – zaključila je Kapetanović.

Konferenciji su, pored predstavnika medija, prisustvovali i polaznici KotorArt akademije za kreativne producente koju vodi profesor Aleksandar Brkić. Polaznici su kroz ovaj događaj imali priliku da iz prve ruke upoznaju proces nastanka jedne međunarodne kandidature i značaj saradnje javnog i civilnog sektora u razvoju kulture. Istovremeno, svi partneri i učesnici konferencije istakli su da najveću vrijednost ovog projekta ne predstavlja isključivo sama kandidatura, već zajedništvo koje je njome ostvareno. Naglašeno je da će, bez obzira na ishod procesa izbora za Mediteransku prijestonicu kulture i dijaloga 2028, nastaviti zajednički da rade na realizaciji programa i inicijativa koje su kroz projekat pokrenute, vjerujući da upravo saradnja predstavlja najvažniji doprinos budućem razvoju kulturnog života Kotora.

Rečeno je i da se ovih dana  obilježava 5 godina svečanog otvaranja obnovljenog Starog zatvora/

Kreativnog haba. Svi partneri projekta su se složili da je za tih pet godina ovaj prostor trebalo da posluži mnogo većem broju sadržaja upravo ovakvih profila koje promovišu kroz aplikaciju za

MCCD, odnosno projekata na korist grada i njegove kulturne i obrazovne scene sa vjerom da će u najbližoj budućosti pronaći modele da ovaj hab živi upravo u svrhu kulturnih i kreativnih industrija

DAN