Počelo drugo izdanje festivala „Naše ognjište“
U parohijskom domu Crkva Sveti Toma u Bečićima uz blagoslov oca Petra Cerovića podršku Crkvene opštine Bečićke Dejana Andrića i restorana „Jadran“ započeo je drugi po redu festival „Naše ognjište“, saopštili su iz NVO Serdar koja je organizator festivala.
Festival je otvorio konzul – žeran Republike Srbije u Crnoj Gori Mićo Rogović koji je tom prilikom dao podršku ovoj manifestaciji, ukazujući na značaj samog ognjišta kroz istoriju.
Iz NVO „Serdar“ publici se obratio Radko Garčević ističući da ništa nije unijelo u svaki dom “toliko ljubavi, mira, strasti, sna i radosti, spokoja i odanosti, kao ognjište”.
-I u najtežim trenucima tuge, očaja i samoće, zla i nesreće, ognjište je osvetljavalo buduće dane, nudilo nove izazove, tražeći način za srećnije življenje. Sve gori i sve se u pepeo pretvara, samo priča o ognjištu, kao vječni plamen, ostaje da živi-rekao je Garčević.
Prvog dana festivala prisutnima se predstavila književnica Tatjana Kuljača autorka romana u „Inat svih“, bublicista Nebojša Rašo i Ranko Pavićević sa knjigom (PO)ETIKE(TE) jednog vremena.
„U inat svima“ je priča o istoriji, politici, ratu, ljudskom stradanju, o vrednovanju i prevrednovanju, o voljenima i nevoljenima, o nama. Priča o mom pradjedu Branku Strahimiru Škarici živjela je u pričama mog djeda Milana, Brankovog sina. Oduvijek mi je bila zanimljiva i priželjkivala sam da je zapišem. Priče o našim precima su veoma važne. Poznavajući njih i njihov put, lakše ćemo moći da razumijemo nas same, jer smo dobar dio osobina, karaktera i temperamenta naslijedili. Univerzalna je ljubav, a njen doživljaj i koliko joj važnosti pridajemo, činiće posebnim naš život. Kada osvijestimo činjenicu da naši preci nisu uradili to što jesu, donosili odluke koje su donijeli, to bi uticalo i na nas danas. Neki od nas, možda, ne bi imali priliku ni da se rode, da su oni birali drugačije. Vjerujem da je bitno da znamo o njima što više, jer osim što ćemo tako bolje upoznati sebe, učinićemo da ih vrijeme ne izbriše – zaključila je Kuljača.
Nakon književnice, publici se predstavio Nebojša Rašo koji je promovisao knjigu „Mitropolit crnogorski Visarion Ljubiša“ lovodom 140 godina od upokojenja promovisana je knjiga „Mitropolit crnogorski Visarion Ljubiša“ . Arhimandrit Dionisije Miković bio je sveštenik, publicista, književnik i etnograf, koji je ostavio dubok trag u duhovnosti, književnosti i hronici Crne Gore i šireg prostora Boke. Povodom 140 godina od upokojenja promovisana je knjiga „Mitropolit crnogorski Visarion LJubiša“ objavljena je prošle godine u izdanju organizacije Srpski soko, u cilju podsjećanja na njegovu bogatu biografiju, kazao je predsjednik NVO „Srpski soko“ Nebojša Rašo.
-Služio je u manastiru Savina, čak je opština hercegnovska tražila od tadašnje episkopije Dalmatinske da on bude postavljen za igumana manastira. U isto vrijeme je opština Paštrovska tražila da bude iguman manastira Praskvica. Sudbina je odredila drugačije pa je bio iguman manastira Morača i prvi episkop Zahumsko-raške episkopije nakon oslobođenja ovih krajeva u ratu 1876-1878.godine. Potom i mitropolit Crnogorsko-brdski, podsjetio je Rašo.
Knjiga predstavlja ishod lijepe priče o čovjeku izuzetne duhovnosti i obrazovanja, po rođenju Paštrovčaninu, koji slijedom događaja dolazi iz Dalmacije kako je istaknuto u tada slobodnu Crnu Goru. Gospodar Crnogorski, knjaz tadašnji Nikola vido je sve te njegove kvalitete i postavio ga za mitropolita Crnogorskog. Učestvovao je i tada u vlasti, jer je znanja uvijek falilo, a najveće se tada sticalo ovdje na primorju. On je smatrao da narod znanjem može da preživi i u onom i u današnjem vremenu, Visarion LJubiša je bio je crnogorski mitropolit od 1882. do 1884. godine, prvi predsjednik crnogorskog Crvenog krsta 1876. i prvi crnogorski ministar prosvjete.
Prvo veče festivala zaokružio je Ranko Pavićević istakavši o svom radu da je najveće bogatstvo to što je osvojio slobodu. Ima mnogo razloga da zaista budem zadovoljan. Izgleda da sam se ipak bavio nečim vrijednim u životu. Ja sam iskoristio neko bolje vrijeme za razgovor sa umnim i pametnim ljudima i to me je obogaćivalo. Sve što sam naučio, dugujem knjigama i ljudima zbog kojih sam naučio da mislim, a to znači da sam još davno osvojio slobodu, navodi Pavićević.
Drugi po redu festival „Naše ognjište“ predavanjem akademika Saliha Selimovića, dr. Budimira Aleksića i mr. Ivana Radulovića iz Istorjskog instituta Univerziteta Crne Gore.
„Pozivamo sve ljubitelje kulture i tradicije da nam se pridruže na festivalu „Naše ognjište“ i zajedno očuvamo i slavimo naše korijene“, poručuju iz NVO „Serdar“.
