Mladi bendovi su kao komete, scena je ostala na ljudima koji su već duboko u srednjim godinama

Prvu „Ilustrovanu YU Rock enciklopediju 1960-1997” Petar Janjatović, jedan od najuglednijih muzičkih kritičara, novinara, urednika i pisaca na prostoru bivše Jugoslavije objavio je 1998. godine. Uslijedila su tri dopunjena izdanja kapitalnog djela, koja predstavljaju nezaobilazno štivo za sve koji žele da steknu detaljan uvid u nastanak, razvoj i „zlatne godine“ jugoslovenskog roka. Posljednji, četvrti tom ovog vrijednog djela, predstavljen je sinoć na punom platou ispred platoa Dvorca kralja Nikole. Iako je program organizovan u sklopu književnog segmenta Barskog ljetopisa, u skladu sa temom, veče su muzičkim programom upotpunili Nebojša i Ivana iz barske grupe Grimm, koji su izveli pjesme EKV-a i Vlade Divljana.

Moderator Željko Milović istakao je da je ovo treća promocija Janjatovićevog djela pred barskom publikom, a svako novo donijelo je i stotine novih strana. Podsjetivši da je prvo izdanje objavljeno 1998. godine, Janjatović je ispričao da je krajem osamdesetih „išao unaokolo i govorio da piše enciklopediju, a da jednu jedinu riječ nisam napisao već samo skupljao podatke i arhivirao brojne novine„.

„Kada su počeli ratovi devedesetih i bili smo zatrpani lošim vijestima, ja sam stavio slušalice na uši, kupili smo prvi kompjuter i počeo sam da pišem knjigu. Shvatio sam da se mnogo dobro osjećam dok je pišem i zaista mi je terapeutska. Kada je krenula korona i kada smo svi imali nevjerovatno mnogo vremena shvatio sam da mi se za posljednjih deset godina u kući nagomilalo puno knjiga sa ex yu prostora koje prate lokalne scene i onda sam počeo pažljivo da čitam te knjige i dopunjavam enciklopediju raznim podacima„, kazao je Janjatović.

Ono što, prema riječima moderatora Milovića, predstavlja obavezu institucija, uradio je jedan čovjek – enciklopedija sadrži oko 350 monografskih jedinica i podatke o bendovima i pojedincima bivše Jugoslavije i novih zemalja, časopisima, gitarijadama, TV emisijama, sajtovima, sajmovima. To znači i da je bezbroj puta proputovao prostor „od Vardara pa do Triglava“.

„Ti živi razgovori su zahtjevni, jer su neki od muzičara krenuli da me ubjeđuju u svoju veličinu i tiraže. Kad pogledaš Vikipediju, ne postoji jugoslovenski bed koji je prodao ispod 200 hiljada primjeraka, sve su te cifre ‘napumpane’. Bitno je bilo zaista provjeriti razne podatke„, kazao je Janjatović.

Budući da je nakon izlaska iz štampe ovog kapitalnog djela, uslijedilo objavljivanje sličnih monografija na prostoru bivše Jugoslavije, Janjatović je stekao i nezvaničnu titulu začetnika rok publicistike.

Pred brojnim poštovaocima jugoslovenskog roka i Janjatovićevog rada, autor je ispričao brojne anegode o Vladi Divljanu, Džoniju Štuliću, Bajagi, Milanu Mladenoviću, Caneta… Na pitanje moderatora Milovića da li namjerava da objavi knjigu anegdota, Janjatović je iskreno kazao da nema to u planu, budući da mnoge stvari koje zna, zna jer je pristao da ih nikome ne ispriča. Novinarstvom se počeo baviti još u gimnaziji kao saradnik emisije „Veče uz radio“ Prvog programa Radio Beograda. Pisao je za novine i magazine „Džuboks“ i „Start“ i tih osamdesetih godina uživo svjedočio stvaranju Novog talasa.

„Ja sam te osamdesete imao dvadeset četiri godine, što će reći da sam ja bio značajno stariji, uslovno. Četiri godine stariji od Koje, dvije godine stariji od Milana Mladenovića, šest godina stariji od Caneta… Ja sam imao tu privilegiju da ih upoznam dok su bili demo muzičari, na početku, i prisustvujem koncertima, pišem o njima, intervjuišem ih za radio. Ja sam prvo bio prijatno iznenađen njihovim obrazovanjem i nekako se podesilo da je ozbiljan broj talenata u istom trenutku izašao. To je bio intenzivan period koji je trajao ne više od dvije i po godine. Sada kad o tome pričamo izgleda kao da je trajao deset jer je izašlo mnogo muzike koja je i danas jako bitna“

Dalje kroz karijeru, Janjatović je pisao za novine, časopise, pripremao je i vodio brojne muzičke radio i TV emisije. Učestvovao je u stvaranju i popularizaciji raznih kultnih izdanja magazina, uvijek u dodiru sa muzikom. Bio je dopisnik časopisa „Bilbord“, saradnik radija BBC i Slobodne Evrope. Od marta 2003. godine je predstavnik izdavačke kuće Dallas Records za Srbiju. Za savremenu rok scenu kaže da je i dalje kvalitetna, da se svira dobra muzika, ali da je novim bendovima teško da ponude nešto novo i da ekonomski opstanu.

„Toliko toga je već snimljeno, otpjevano, nema onoliko velikih pjesama koje će ostati, kao što je to bilo ranije. Ako me pitate koga bih ja preporučio sa srpske scene ja ću da pričam o bendovima koji postoje već dvadeset godina. Ovi klinci imaju problem kako da funkcionišu ekonomski. Pragmatičnija su djeca danas. Kada govorimo o muzičarima koje bih ja preporučio, tu je Kralj Čačka. Čovjek je ’79. godište a mi kao pričamo o novim bendovima. Drugi je još stariji, to je Nikola Pejaković Kolja kome je prije neki dan izašao novi album koji je fenomenalan. Dakle, na ljudima koji su već duboko u srednjim godinama je ostala scena“, ocijenio je kritičar.