Nevladine organizacije oštro protiv izjave Radunovića: Kotor nije samo kulturna, već i svjetska baština

Više nevladinih organizacija i građanskih aktivista, na čelu sa NVO Expeditio iz Kotora, izrazilo je zabrinutost povodom javne izjave ministra prostornog planiranja, urbanizma  i državne imovine, Slavena Radunovića kojom se, kako navode u saopštenju, dovodi u pitanje status Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kao lokaliteta uvrštenog na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Oni su reagovali na Radunovićevu izjavu da treba održati referendum oko UNESCO statusa područja Kotora.

Kako se navodi u saopštenju, povod za ovakvu izjavu ministra je zaključak sa posljednjeg zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanog u Parizu jula 2025. godine, na kojem se raspravljalo i o stanju očuvanosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

“Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju naozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti”, kaže se u saopštenju.

Subjekti iz nevladinog sektora koji u svom saopštenju navode da se u usvojenim odlukama Komiteta od Crne Gore izričito zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i befer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.

Takođe, kako dodaju, zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine.

“Podsjećamo da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i SVJETSKA BAŠTINA – baština čitavog čovječanstva. Dakle, Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na ovoj prestižnoj Listi, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu. “

Nevladine organizacije na čelu sa NVO Expeditio ukazuju da je očuvanje i zaštita ovog prostora izuzetne univerzalne vrijednosti, koji je prepoznat kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička odgovornost institucija države i da se to ne “

“Zbog svega navedenog, a u svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja su stigla od Komiteta, smatramo izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom i u suprotnosti sa javnim interesom”, dodaje se u saopštenju.

Podsjećaju da status svjetske baštine UNESCO-a nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i, kako napominju, prilika za njihovo očuvanje i razvoj.

“Ovaj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. Postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korišćenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora. Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti. Umjesto stvaranja konflikta „razvoj vs. UNESCO“, potrebna je odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza”, ocjenjuju iz nevladinog sektora.

Argumentacija ministra, kako smatraju, svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se, prema njihovim riječima, izostavlja pravo građana na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. 

“Odustajanje od statusa UNESCO-ve svjetske baštine značilo bi prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte.  Takođe, to je i direktni poziv na kršenje Ustava Crne Gore čiji član 9 propisuje da ratifikovani međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.

Turizam u Crnoj Gori se temelji na prirodnim i kulturnim resursima. Gubitak UNESCO statusa bi, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. Prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali dugoročno i nepovratno uništava kulturne resurse – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima”, navode u saopštenju.

Gubitak statusa svjetske baštine donio bi, kako ukazuju, i globalno štetnu reputaciju Crnoj Gori.

“Područje Kotora bi postalo jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao zemlje koja teži članstvu u EU i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva”, kaže se u saopštenju.

Grupa nevladinih organizacija nadležnim upućuje sljedeće zatheve:

“Tražimo smjenu ministra Slavena Radunovića, jer smatramo da na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor ali i javni interes građana Crne Gore. Pozivamo Vladu Crne Gore da se jasno i nedvosmisleno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu. Očekujemo da institucije i vlasti, na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledaju alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorijkog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem, i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti”, zahtjevi su potpisnika saopštenja.

Oni poručuju da je krajnje vrijeme da nadležni prestanu ponavljati mantru da je gradnja isto što i razvoj, pri čemu ocjenjuju da je ta logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Crnoj Gori.

Pravi razvoj se, kako ističu, ne ogleda u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima.

Mnogi djelovi Crne Gore su, kako je ukazano, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje i loših objekata koji su podignuti na temeljima lošeg planiranja.

“Jasno nam dolaze poruke od strane stuke i međunarodne zajednice da uništavamo i izuzetnu univerzalnu vrijednost Područja Kotora. Krajni je momenat da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini zrelo i odgovorno reaguje, jer je očuvanje svjetske baštine obaveza koju imamo prema toj baštini koju smo naslijedili, prema građanima Crne Gore i cijelom čovječanstvu”, zaključuje se u saopštenju.

Potpisnice i potpisnici:

EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj

Društvo prijatelja bokeške baštine

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) 

NVO Green Home

Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP

Biciklo.me

Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA

NVO Crnogorsko društvo ekologa

NVO EnvPro

Fidelity Consulting

KANA/ko ako ne arhitekt

KotorArt

NVO Parkovi Dinarida – mreža žaštićenih područja Dinarida

NVO MogUL

Centar za ženska prava

Jovana Marović, građanska aktivistkinja

Marko Begović, univ. profesor

Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja

NVO MANS

Centar za demokratsku tranziciju (CDT)

NVU Optimisti

NVO Kod

Mladen Ivanović, filmski reditelj

Aleksandar Dragićević, građanski aktivista

Nataša Kovačević, građanska aktivistkinja

Milica Kankaraš Berber, harfistkinja i aktivistkinja

Milena Bešić, građanska aktivistkinja

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje

Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Crne Gore

Milana Andrić

Snežana Vuksanović, savjetnica u Prirodnjačkom muzeju

NVU Tempirate Media Team

Gordana Kasom, savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine

Balša Lubarda, sociolog

NVO Prima 

Branka Knežević, biolog

Udruženje pravnika Crne Gore

STEGA – Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru

Igmanska inicijativa – Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore

Vasko Raičević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Nataša Nikolić, građanska aktivistkinja

Ethem Mandić, Fakultet za crnogorsku jezik i književnost

Tanja Pavićević, novinarka

Prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka

Mr Ilinka Ćetković, biolog

Mr Jelena Brnović, biolog

Sanja Orlandić, filološkinja

NVO Juventas

Asocijacija turističkih vodiča Crne Gore

Prof. dr Miodrag Grbić

Stefan Todorović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Adnan Čirgić, Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Crnogorski PEN centar

Milutin Mijović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Zlatko Vujovic, CeMI, Centar za monitoring i istrazivanje

Asocijacija Spektra

UL Info

Evropski Dom Tivat

NVO Ipso Facto

Mr Suzana Malidžan, muzejska savjetnica

Andrijana Marković, klinički embriolog