Odbornici jednoglasni: Moguće i eventualno raskidanje koncesionih ugovora

Jednoglasno odbornici u Skupštini opštine Bar su donijeli zaključak koji će biti upućen nadležnim organima, a koji, između ostalog, obuhvata i Inicijativu u cilju preduzimanja odgovarajućih mjera, odnosno, ispitivanje cjelokupne dokumentacije i postupka zaključivanja koncesionih ugovora na lokacijama Velja Gorana i Kalac, i eventualnog razmatranja raskida istih.

U Zaključku se, takođe, ističe da SO Bar zauzima negativan stav prema davanju novih koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina. Pod tačkom tri, navodi se da je neophodno „preispitati dokumentaciju o ispunjenosti uslova i dostaviti dokumentaciju u vezi sa svim postojećim ugovorima o eksploataciji mineralnih sirovina na teritoriji opštine Bar“.

Današnjoj, 30.  sjednici SO Bar, u čijem fokusu su bili kamenolomi na lokacijama Velja Gorana i Kalac,  prisustvovali su i načelnik Direkcije za koncesije u oblasti mineralnih sirovina Veselin Vukčević, sa saradnicima, ispred Agencije za zaštitu životne sredine Emir Redžepagić, Jasmina Janković Mišnjić i Stanislava Lazarević, kao i predstavnici građana koji su podnijeli inicijativu – Emina Osmanović i Boris Zec.

Koncesiono polje u Veljoj Gorani, kako je kazala predstavnica građana Edina Osmanović, nalazi se u neposrednoj blizini kuća mještana, na manje od 250 metara, a sa sve četiri strane graniči se sa privatnom imovinom mještana, odnosno poljoprivrednim zemljišta. To, dodaje Osmanović, govori o tome da će imovina mještana Velje Gorane biti obezvrijeđena. Nadležnima Osmanović najviše zamjera što su dozvolili da mještani budu neobaviješteni o procesu realizacije koncesionog ugovora.

„Žalosno je što je cijeli slučaj protekao na način da mi nijesmo bili obaviješteni, o ovome se nije znalo. Imam dokumentaciju ovdje u kojoj jasno stoji da je prošlo sedam javnih rasprava, a da na tim raspravama nije bilo predstavnika zainteresovane javnosti. Od momenta kada su mještani Velje Gorane saznali da će nam kamenolom biti maltene pred kućama mi smo svi ustali i počeli da pozivamo nadležne institucije, da se obraćamo javnosti, u nadi da će nam se neko odazvati i da će nam reći šta se zapravo dešava“, obrazložila je Osmanović.

Sve na šta su naišli, dodaje, jeste da se nadležne institucije pozivaju na činjenicu da je sve prošlo u skladu sa zakonima i regulativama, i na pitanje – Gdje ste bili do sada?

„Zaista me vrijeđa činjenica da iz MKI imamo negativan stav prema mještanima. Na prethodnom sastanku u Podgorici, kom sam i lično prisustvovala, doživjela sam da se od samog starta taj sastanak postavio na način da je ovo najbolja investicija, nešto pozitivno i najbolje što može da se desi mještanima Velje Gorane. Znači, nama treba kamenolom. Nije mi jasno zašto su Mrkojevići i Možura postali poligon za sve sumnjive i štetne investicije. Počeli smo, i mislili smo da ćemo da stanemo sa deponijom  a vrhu Možure… Nismo stali. Došle su nam vjetrenjače iznad glave, a sada nam ispred kuće postavljate kamenolom. Ja ne znam da li vi mislite da je to normalno. Ja mislim da nije u redu…“, kazala je Osmanović, dodavši da je na pomenutom sastanku stekla utisak da se „lobira za koncesionara“.

Ekonomska (ne)opravdanost

„Koncesionar se prestavlja kao svojevrsni  Robin Hud, ili kao jedna žrtva i nudi nam se kompromis – mi da pristanemo na eklopataciju, jer će koncesionar da nam obezbijedi vodu. U 21. vijeku postoje sela u Baru i u Crnoj Gori koja nemaju vode. Cijelo naše selo i Mrkojevići snabdijevaju se iz svojih cistijerni i od kišnice. I umjesto da država i opština obezbijede vodu i normalne uslove za život, mi treba da dozvolimo da nam se nudi kao dobra volja koncesionara, ponudi voda“, kazala je Osmanović.

Ona je prokomentarisala i navodnu ekonomsku opravdanost koncesije.

„Daću sebi za pravo, kao buduća magistrantkinja ekonomije, a pozivate se na ekonomsku opravdanost – koncesiona naknada treba da bude otprilike pet miliona za period od 28 godina. Da li je ovo ekonomska opravdanost? Kada to svedete na godišnji nivo, to je 181,224 eura godišnj. Ako to podijelite sa brojem građana, dođete do cifre od 4,5 eura godišnje po glavi stanovnika Bara. Ako vi mislite da je to ekomomska opravdanost, i da vrijedi da se jedno selo raseli… Mi tamo nećemo imati normalne uslove za život… Svi znamo koliko je kamenolom opasan, destruktivan i štetan. Ne možemo da zatvaramo oči pred ovakvim  stvarima. Kamenolom je agresivan napad na prirodu“, istakla je predstavnica građana.

Upitala je nadležne i da li je kamenolom nešto što treba ispred svojih kuća da gledaju skoro tri decenije.

„Apsolutno ne. Uradićemo sve što treba da to zaustavimo. Krenuli smo nadam se pravim putem“, istakla je, dodavši i da bi država trebala da ima drugačiju viziju razvoja grada – umjesto samodestrukcije, inovativne ide o prosperitetu i održivom razvoju.

„Treba li svako brdo da nam bude raskopano, da to gledamo i ćutimo? Ja mislim da to nije u redu. Kada se na vagu stave novac, zdravlje i životna sredina, koliko god da je novca, on treba da padne u vodu“, kazala je Osmanović.

Neke stvari, kako je dodala, „dešavaju se na način na koji ne treba da se dešavaju“.

„Pažljivo sam čitala dokumentaciju, a u zaključku stoji – U organizaciji MKI direktorata za rudarstvo, geologijju, ugljovodonike, u julu 2021. godine održan je sastanak sa mještanima koji žive u blizini predmetnog lokaliteta, na kome su isti upoznati sa postupkom dodjele ugovora o koncesiji lokaliteta, sa zaključcima da je isti bio sproveden na transprarentan, javan i zakonit način. Potpisao ministar Mladen Bojanić. Gospoda, ovo je jedna velika laž, jer su na istom tom, prvom sastanku sa mještanima, mještani negodovali. Rekli smo da je sve sakriveno od nas, kako nismo znali, kako nas niko ne pita. Čak su demonstrativno i napustili taj sastanak. A onda se potpisuje kao tačno ovo“, navodi Osmanović, i dodaje da, iako nije planirala da ikoga lično pominje, mora da upita zbog čega se Ljiljana Jokić iz GP URA povukla i prestala jednako „srčano“ da daje podršku mještanima.

„Ljiljana Jokić iz URA-e sve vrijeme bila je sa nama, pa i na tom sastanku, a nakon njega ona se povlači i ja se pitam  – Ko je toj mladoj djevojci, koju lično poznajem – zatvorio usta i je li, da dalje ne radi na način na koji je radila? Jer ona je srčano išla protiv ovog kamenoloma i svi znamo da je oto loše po nas. Sumnjam da se ovdje neke stvari dešavaju na način na koji ne treba da se dešavaju. Zanimaju me odgvoori, jer mislim da nije u redu, i pozivam odbornike, kao predstavnike građane, da spriječimo da se ovo desi, jer nije u redu“, kazala je Osmanović.

Pitanje egzistencije i pitanje naše budućnosti

Boris Zec, u ime mještana Čanja istakao je da 80 odsto bave turizmom, koji je glavni izvor njihovih priroda. Mještani nijesu, dodaje, ni protiv države, niti protiv vlade, niti ministarstva koje je donijelo ovu odluku, već protiv svega onoga što taj kamenolom donosi i nemogućnosti da se u budućnosti razvija turizam u ovom mjestu.

„Da li se investicije u Čanju dovode u pitanje nakon saznanja da će se otvoriti ovaj kamenolom? Da li će se uopšte graditi Ama Resort, ako u blizini bude prašine, miniranje i buke? Da li je primorje uopšte mjesto za ekspoataciju kamena? Ovo pitanje ne mpže dijeliti odbornike na poziciju i opoziciju, ovdje se radi o egzistenicji velikog broja ljudi, o daljem razvoju turističke destinacije, koja pored svoje plaže ima i Kraljičinu plažu. Zato, kao mladi turistički radnik, apelujem na sve vas da se ujedinimo da zajedno donesemo jedan zaključajk prema Vladi da obustavi otvaranje ovog kamenoloma i da u toj odluci budemo jedinstevni. Ovo prevazilazi politiku, ovo je pitanje egzistencije i pitanje naše budućnosti“, kazao je Zec.

 Načenik u oblasti mineralnih sirovina Direktorata za rudarstvo, geologiju i ugljovodike MKI Veselin Vukčević  u svom izlaganju je prvenstveno istakao da je pitanje koncesija definisano setom zakona, ali i da nadležni ne podcjenjuju strah mještana. Predviđena je i mogućnost raskida ugovora, u slučaju da dođe do određenog incidenta – Bilo u povredu zdravlja ili životne sredine.

„Ministarstvo ni u jednoj fazi nije zanemarilo zabrinutost mještana, ali isto tako, ministarstvo nije precijenilo ni svoja prava i obaveze, niti ima pravo da donese odluku o inciijativi kako jednog, tako i drugog, da dođe do raskida ugovora – iz jednoh jedinog razloga, za to se ne može naći uporište, kako u zakonu, tako ni u propisima“, istakao je Vukčević.

Iako se mještani pozivaju na neobaviještenost, Vukčević kaže da ne može da prihvati činjenicu da barem jedan dio ove mjesne zajednice nije bio upoznat sa postupkom koji traje pet godina. Kako bi izašli u susret mještanima, nadležni su, dodaje Vukčević, zatražili da se uradi elaborat o zaštiti životne sredine, što je presedan.

„To smo uradili sa ciljem da bi se izbjegla svaka pretpostavka da će biti ugroženi životi mještana i životni ambijent. Nalaz Agencije za zaštitu životne sredine bio je pozitivan, a žalba je odbijena kao neosnovana. Namjera nadležnih nije da naruši životnu sredinu, niti da negativno utiče na živote mještana ovih područja“, kazao je Vukčević.

„Još smo na vrijeme“

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da su područja koja se definišu kao potencijalna za eksploataciju mineralnih sirovina pedviđena analizama iz 60.-ihi 70.-ih godina, a da je 2000. godine rađena dodatna analiza i to su odluke koje su donijete upravo u tom periodu.

„Tada, mislim da niko nije imao viziju razvoja bara kao turističke destinacije. Postojalo je apsolutno opredijeljenje da Bar može da bude destinacija za razvoj poljoprivrede, ali turizma apsolutne ne. Ovdje su bitna dva momenta – prvi, da ne želim apsolutno da bilo koga pojedinčano od koncesionara spominjem , jer nisu ovdje, niti da bilo za šta optužujem, već da istaknem da se radi o dvije ugledne barske firme koje su iskoristile zakonski mogućnost da apliciraju za dobijanje koncesije. Jedna je definisana još 2010. godine“, kazao je Raičević.

On je podsjetio da je 2018. godine, u septembru, Vlada Crne Gore usvojila prostorni plan posebne namjene za crnogorsko primorje.  Godinu kasnije, Vlada je usvojila plan koncesije, a u martu 2020. godine biva stavljen na javnu raspravu.

„Slijedi pandemija, koja je proglašena sredinom marta 2020.godine, živjeli smo u vanrednim okolnostima, pa nikome nije palo na pamet da uzme učešća da javnoj raspravi. Tada nam je apsolutni prioritet zdralje građana, kao i danas“, kazao je Raičević.

Na crnogorskom primorju definisano je ukupno 39 koncesionih područja. Za područje opštine Bar 13 – jedna trećina.

„Meni je drago da raspolažemo tolikim prirodnim potencijalima i resursima, ali da li je potrebno da otvorimo svih 13 koncesionih područja – apsolutno sam protiv toga“, kazao je Raičević.

Opština Bar i ranije je pokušala da utiče da se ovakva odluka promijeni.

„U septembru 2020. godine mještani mi se obraćaju molbom da se izmijesti lokacija, dan kasnije ja molbu dostavljam resornom ministarstvu. Odgovorno smo psotupili prema svim zajtjevima od strane mještaa koji su upučeni kabinetu predsjednika opštine. Opasnost koju građani ističu više je nego opravdana. Dva mjesec nakon toga ugovor je zaključen. Mi ćemo danas uputiti još jednu inicijativu prema ministarstvu da razmotri ovu odluku. Zašto mještani misle da mogu da utiči na ovu odluku? U jednom trenutku raskinulo se 40 i nešto koncesija za izgradnju mini hidroelektrana, a ubijeđen sam da je mnogo veća šteta koja bi se potencijalno mogla stvoriti na lokalitetima koji su u neposrednoj blizini objekta stanovanja. Dovoljno je da imamo zagađenje u malom obimu i prisutnu buku ne eksploziva, već građevinskih mašina, vrlo bučnih“, kazao je Raičević.

Danas raspravljamo o lokaciji Velja Gorana I, a planom je predviđena izgradnja kamenoloma i na lokaciji Velja Gorana II. Opština Bar je, ističe Raičević, po tom pitanju zauzela izričito negativan stav.

„Ono što moram da istaknem, i ne želim da me bilo ko pogrešno shvati, MKI je očigledno promijenilo raniju praksu na polju konsultacija sa predstabnicima lokalne samoupprave prilikom utvrđivanja plana za koncesije za određenu godinu. Tako je, između ostalih, 4.6.2021.godine upućen na mišljenje Nacrt plana za davanje koncesije za detaljna geološka istraćivanja i esklopataciju mineralnih sirovina za  za 2021.godinu, i to za ležišta Vukići i Velja Gorana II. Danas govorimo o Veljoj Gorani I, a uskoro bismo mogli govoriti o Veljoj Gorani II. U našem odgovoru ističe se da su mještani uložili  protestnu notu, da je ista proslijeđena nadležnom ministarstvu i u konačnom – Zbog svega navedenog, navodimo negativan stav prema mogućnosti definisanja novih koncesionih pdručja na teritoriji barske opštine“, precizirao je Raičević.

„Dalje, 15.12.2021.godine nakon uoućene molbe od strane advokata koji zastupa interese mještana upućujemo Agenciji za zaštitu životne sredine gde tražimo da se još jednom razmotri opravdanost davanja saglasosti na eleborat procjene uticaja na životnu sredinu, iako je kako smo čuli danas, to bio presedan. I dalje, 29.12.2021. ponovo po jednoj dobroj praksi od strane MKI upućen je dopis gdje nas obavještavaju da je na javnu raspravu dat Nacrt za 2022.godinu, gdje se ponovo spominju Vukići, i  citiram iz našeg dopisa, ‘zbog svega navedenog, Opština Bar ima negativan stav prema odrđeivanju lokacije vukići kao potencijalnog koncesionog područja“, kazao je prvi čovjek barske opštine.

Od 13 potencijalnih koncesionih područja, na današnji dan danas ima zaključenih 9 ugovora. Od tih 9, 6 se odnosi na područja koja su aktivna i do 3 decenije.

„Ova tri o kojima između ostalog danas raspravljamo su područja koja još nisu aktivirana. Još smo na vrijeme da zajedničkim djelovanjem spriječimo potencijalnu štetu. U ovj fazi, načinjena je određena šteta, koncesionar će tražiti određenu naknadu, ali složićete se sa mnom  – životi ljudi naš su apsolutni prioritet. Infrastrukturni problemi, vezani za puteve, vodu, struju, će se riješiti, ali postavlja se pitanje – za koga ćemo to da rješavamo ukoliko omogućimo eksploataciju koja će dovesti do iseljavanja Velje Gorane ili da turistički poslenici zatvaraju svoje objekte u Čanju,a da investitori koji planiraju ozbiljne investicije prekinu? Turizam i poljoprivreda strateške su grane razvoja naše privrede – u veljoj gorani zastupkjena je jedna, a u čanju druga. Budućnost grada nije u kamenolomima. Nadam se da će Skupština zauzeti stav povodom ovog i budućih slučajeva i zauzeli jedinstven stav, kako bismo preduprijedili određene korake. Imamo kao grad puno bogastava,a naše najveće bogatstvo su ljudi“, zaključio je u svom izlaganju Raičević.