Pedeset matematičara ide u penziju, ko će učenicima predavati matematiku?
Sve je manje profesora matematike u školama, a da je stanje alarmantno govori i činjenica da će oko 50 nastavnika otići u penziju, rekla je Pobjedi vršiteljka dužnosti direktorice Zavoda za školstvo Zoja Bojanić Lalović.
Bilježe slučajeve i da su nastavnici matematike iz nastave prešli u upravu obrazovno-vaspitnih institucija, što problem usložnjava.
Pobjeda je pisala ove sedmice kako su škole objavile 18 oglasa za zapošljavanje nastavnika matematike. Neke škole godinama ne mogu da nađu stručni kadar. Pojedini direktori su kazali da se na oglas ne javljaju matematičari 15-20 godina, a da raspisuju konkurs svakog mjeseca.
Ima li rješenja?
Ranije je predlagano resornom ministarstvu da se stimulišu nastavnici, kroz plate, da im se umanji norma ili riješi stambeno pitanje, te se komentarisalo kako se ništa povodom toga ne preduzima.
Neki profesori matematike su saopštili da ne mogu više da rade u učionici, da su prezatrpani administrativnim poslovima, plata im je mala, demotivisani su.
Požalili su se da ih društvo odnosom gura iz učionica i tjera na razmišljanje da bi im bilo bolje da rade u nekoj programerskoj firmi.
Na okruglom stolu koji je bio posvećen ovom problemu čulo se od pojedinih predstavnika institucija da u suštini ne vide na pomolu rješenje.
Organizatorima tog skupa niko se, međutim, od donosilaca odluka nakon toga nije obratio, da popričaju i zajedno pokušaju da pronađu neku opciju, kako djeca ne bi ispaštala, jer danas u školama, zbog nedostatka stručnog kadra, matematiku predaju studenti PMF, profesori engleskog, inženjeri…
Oko 30 odsto je nestručnog nastavnog osoblja u školama. Pričalo se i da se na vrijeme nije reagovalo, te da će sada trebati oko deset godina da se normalizuje stanje.
Bojanić-Lalović kaže da su u saznanju da nastavu matematike pokrivaju inženjeri ili čak studenti. Ističe da se studenti PMF-a ne opredjeljuju za ovaj smjer, jer im nije atraktivan.
Tehnolozi predaju hemiju
Kazala je da veliki izazov za naše obrazovanje jeste položaj prirodno-matematičke grupe predmeta, kako zbog neusaglašenosti broja časova sa obrazovnim ishodima, tako i zbog činjenice da je upravo deficitaran kadar iz jednog broja predmeta ovog profila, a to su matematika, fizika i hemija.
“Sve manje je diplomiranih profesora hemije, a u osnovnoj školi i gimnazijama jedino hemiju može predavati upravo ovaj profil. Stoga su škole prinuđene da upošljavaju tehnologe, a znamo da taj studijski program ne odgovara obrazovnom programu za hemiju”, kazala je Bojanić Lalović.
Fokus PISA biće prirodne nauke
Podsjeća i da su nastavnici biologije apelovali da je smanjenjem broja časova u trećem ciklusu osnovne škole jedan broj ishoda teško realizovati, a što otežava vertikalnu povezanost predmetnog programa.
“Ako uzmemo u obzir činjenicu da skoro polovina crnogorskih učenika nakon obaveznog obrazovanja ne posjeduje minimalna znanja i vještine iz prirodnih nauka, što je pokazalo PISA testiranje, onda se ovim pitanjem moramo ozbiljno baviti”, navela je ona.
Ističe da će na testiranju PISA 2025. glavna oblast biti upravo prirodne nauke.
“Što znači da institucije sistema, kao i Ministarstvo prosvjete, moraju hitno raditi na strategiji”, kazala je Bojanić Lalović.
Ističe da Zavod za školstvo već u saradnji sa Ispitnim centrom priprema niz važnih aktivnosti u tom smislu u okviru svojih nadležnosti, ali tu treba i da bude jasna vizija i Ministarstva kako bi sve analize i prijedlozi bili i realizovani, a aktivnosti podržane.
Iz Prosvjetne zajednice Crne Gore predočili su podatke da je vrlo malo studenata na fakultetima iz ovih oblasti.
Nastavu matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu, na Univerzitetu Crne Gore, u školskoj 2021/22. godini na specijalističkim studijama slušala su samo dva studenta, a na master studijama njih petoro.
Te godine na studijskom programu – biologija, specijalističkim studijama, nije bilo upisanih studenata.
Razlog za to, smatraju u ovom udruženju, može biti i u činjenici da zakonom nije definisano da ti studenti imaju prednost pri prijemu u nastavi u odnosu na studente koji završe smjer – ekologija.
Na dvogodišnjim master studijama biologije 13 je studenata.
Na studijskom programu fizika ne postoji smjer – nastava fizike, ali imaju par predmeta iz pedagoško-metodičke grupe.
Specijalističke su pohađala dva studenta, a master pet.
U Crnoj Gori ne postoji fakultet za obrazovanje nastavnika hemije, niti mogućnost da se izvrši doedukacija svršenih studenata, odnosno inžinjera koji završe studije organske ili neorganske hemije.
