Dva broda prodata za 13,2 miliona, vrijede duplo više, Nenezić pita Radulovića zašto 15 miliona nije u budžetu

 Dva broda prodata za 13,2 miliona, vrijede duplo više, Nenezić pita Radulovića zašto 15 miliona nije u budžetu

Devet mjeseci nakon što je Vlada Crne Gore odobrila na  elektronskoj sjednici prodaju dva broda državne kompanije Crnogorska plovidba – “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”, danskoj  kompaniji  K/S Navision Group, za 13,2 miliona dolara,  danas brodovi  vrijede  duplo više, preko 27 miliona.

Taj podatak je na Skupštini Crne Gore objelodanio  poslanik Branislav Nenezić  (Evropski savez) dodajući da su brodovi upošljeni na dvevnom nivou. Prema riječima Nenezića, od prodaje dva teretna broda,  država Crna Gore je prihodovala 11 miliona  eura, a sa druge strane ti brodovi stranoj kompaniji samo za godinu dana, na osnovu zvaničnih informacija za koliko se dnevno rentiraju, zarađuju 10 miliona eura.

– Zašto 15 miliona nije u budžetu države Crne Gore već je u budžetu strane  kompanije. Danske kompanije,  koja svakog dana zarađuje upošljavanjem tih brodova, navodi Nenezić uz podsjećanje da su brodovi „Kotor“ i „Dvadese prvi maj“ prodati nakon što su otplaćeni.

Poslanik Nenezić je pitao  ministra pomorstva i saobraćaja Filipa Radulovića da li je ugašeno državno preduzeće  Crnogorska plovidba

 -Crnogorska plovidba formalno nije ugašena, ali njeno dalje postojanje ima za cilj isključivo završetak preostalih obaveza, nakon čega će se steći uslovi za donošenje odluke o gašenju kompanije, saopštio je ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja, Filip Radulović dodajući “kompanija se nalazi u procesu koji objektivno vodi ka gašenju firme”.

„Nakon prodaje oba broda, kompanija je ostala bez osnovnih sredstava za obavljanje djelatnosti zbog koje je osnovana i više ne obavlja svoju primarnu poslovnu funkciju“, naveo je Radulović.

-Navodite Crnogorska  plovidba  nije ugašena, ali se kompanija nalazi u procesu koji objektivno vodi ka gašenju društva.  Iz vašeg odgovora može se zaključiti da je Crnogorska plovidba   ugašena onog dana kada je Vlada Crne Gore donijela odluku o prodaju dva broda“ Kotor“  i „Dvadeset prvi  maj“, kazao je Nenezić.

Nenezić: Milionska šteta za državu

U izjavi koju ste dali juče navodite da je sama prodaja bila opravdana i da je bilo bolje „da država uzme nešto, nego ništa, potpuno opravdano“.  Ukoliko ste radili neku analizu prije donošenja odluke,  jučerašnja izjava koju ste dali je potpuno pogrešna. Pogrešna i štetna po budžet državi Crne Gore, kazao je Nenezić podsjećajući da su prodata dva teretna broda koji su bili isplaćeni preko kreditnog aražmana koji  je država imala prema kinenskoj  banci.

-Znači, to su  napokon bili crnogorski brodovi. Govorimo o dva broda koji su potpuno konkurentni na pomorskom tržištu. Ti brodovi nakon prodaje su upošljeni, kazao je Nenezić postavljajući dodatno pitanje- Zbog čega je Vlada Crne Gore na predlog ministra pomorstva  donijela odluku o  prodaji  dva broda za 13,2 miliona?

– S tim što nije riječ o 13,2 miliona , nego nešto preko 11 miliona zbog manjkavosti kupuprodnog ugora gdje ne stoji stavka  da se brodovi kupuju u viđenom stanju pa je tako državi Crnoj Gori  staljena na teret i obnova klase i remont koji  obaljen u poljskoj luci Gdanjsk koji je za oba  broda koštao  nešto preko milion  eura.  Znači, država Crna Gore je prihodovala 11 miliona  eura, kazao je Nenezić ističući da je za ovih godinu dana država Crna Gore  oštećena za najmanje 10 milijuna eura uz obrazloženje.

-Cijena iznajemljivanja ovakva dva broda na tržištu, čija je nosivost  35.000 tona, dnevno iznosi nekih 14.000 eura. Za oba broda, to je iznos od nekih 10 miliona  eura na godišnjem nivu. Zašto država Crna Gore, resorno ministarstvo, nije donijela odluku da se ovi brodovi rentiraju, da se jedan dio sredstava opredjeli po pitanju dugovanja koja nespono Crnogorska plovidba  ima prema Vladi,  da se jedan dio sredstava ostavi za remont, da nakon toga imamo dva konkurentna broda na tržištu.

Nenezić: U Crnoj Gori svaki deveti građanin je pomorac, a ministar pomorstva nonšalantno donosi odluku o gašenju pomorske kompanije

Gospodine ministre, vi ste ministar pomorstva u zemlji koja je prva u svijetu po broju pomoraca po glavi stavniku. Crna Gora ima oko 7000 pomoraca. Što će reći da svaki deveti građanin je pomorac. Vi ministre, onako  nonšalantno kažete da stojite iza odluke o gašenju Crnogorske plovidbe. Poređenja redi – kao da je ministar sporta u vladi Brazila donio odluku o gašenju futbola u toj zemlji, naveo je Nenezić.

-Crnogorska plovidba nije ugašena, ali se kompanija nalazi u procesu koji objektivno vodi ka gašenju društva.

Nakon prodaje oba broda, kompanija je ostala bez osnovnih sredstava za obavljanje djelatnosti zbog koje je osnovana i više ne obavlja svoju primarnu poslovnu funkciju. Međutim, društvo i dalje formalno postoji kako bi se okončali svi preostali finansijski, pravni i administrativni postupci, izvršila naplata preostalih potraživanja, realizovala posljednja uplata po osnovu prodaje broda i utvrdio konačan obračun obaveza prema državi.

U tom smislu, trenutni status kompanije nije rezultat nastavka redovnog poslovanja, već potrebe da se na zakonit i odgovoran način zatvore sva otvorena pitanja koja proizilaze iz njenog dosadašnjeg poslovanja, kazao je ministar pomorstva i saobraćaja.

Brod MV “Kotor” (IMO 9575981), koji je izgrađen 2012. u Šangaju, prodat je za 5,75 miliona dolara

Zakoni koji su usvojeni u Parlamentu onemogućili pomoć Crnogorskoj plovidbi

Prema riječima ministra-  Kada je riječ o finansijskim obavezama prema državi, u ovom trenutku nije moguće precizno saopštiti koliki će iznos sredstava kompanija konačno vratiti državi po osnovu neusklađene državne pomoći.

-Konačan iznos zavisi od završetka svih postupaka i konačnog obračuna medusobnih prava i obaveza između kompanije i države. Nakon što budu okončani navedeni postupci, uključujući realizaciju posljednje uplate koja se očekuje po osnovu prodaje broda, te nakon sagledavanja svih relevantnih pravnih, finansijskih i ekonomskih okolnosti, Vlada Crne Gore će, u saradnji sa nadležnim institucijama, uključujući Ministarstvo finansija, donijeti odluku o konačnom statusu društva. Dakle, Crnogorska plovidba formalno nije ugašena, ali njeno dalje postojanje ima za cilj isključivo završetak preostalih obaveza, nakon čega će se steći uslovi za donošenje odluke o gašenju društva, kazao je Radulović podsjećajući da su  tehnički otplaćeni krediti prema kineskoj Eksim banci, ali ne i  dug Crnogorske plovidbe prema državi u iznosu od  40 miliona  eura.

– Ne može to da se zanemari. Ipak,  je država država. Ako ima dug, bilo koja kompanija prema državi, to važi. Ne možemo se ophoditi  prema državi – dogujemo državi, pa ne dugujemo. Zato smo došli do situacije da smo morali gasiti Montenegro Airlines,  prije šest godina. Vidjeli smo prije dva dana, 70 miliona  eura nezakonite  državne pomoći. Istu situaciju  imali smo sa Crnogorskom plovidbom,  odnosno imali bismo da je firma još, da kažem  „živa“. Crnogorska plovidba,  duguje 40 miliona  državi. Ko će da kreditira takvu kompaniju? Niko. Mi imamo obaveze prema Evropskoj  uniji. Zakoni koji smo mi usvojili u ovom parlamentu, o kontroli državne pomoći. Nije bilo moguće da  se ni jedan jedini cent, euro  uloži u ovo državno preduzeće. Niti da se da pozajimica, niti bilo što, tvrdi ministar Radulović.

Brod “Dvadesetprvi maj”, izgrađen u Kini 2012.godine, prodat 2025. za 7,5 miliona dolara

Radulović: Odbor direktora postavio poslednji ekser u kovčeg Crnogorske plovidbe

Na tvrdnju Nenezića da su brodovi konkuretni na tržištu, ministar pomorstva podsjeća da je  u  decembru 2024. godine istekla  najamnina  oba broda.

-Tadašnji odbor direktor, koji sam smjenio,  zbog nepostupanja, su iznajmili oba broda, odnosno jedan brod za 7500 dolara dnevno i drugi brod 7000 dolara dnevno. Operativni troškovi su bili  7500 dolara dnevno, ako ne i više. Dakle, to što su brodovi konkurentni, možda u nekim idealnim u slovima bi i bili konkurentni. Kako su potpisani bili ugovori, oni su postavili poslednji ekser u kovčeg te kompanije, na žalost.  Razvješio sam odbor direktora Crnogorske plovidbe. Nije mi milo što se dogodilo sa Crnogorskom plovidbom. Niti sam došao da gasim bilo koju državnu firmu. Ali,  kad je već kompanija dovedena da nema prihoda, da su zaustavljeni  u luci i u Americi, i da su nagomilali  za 20 dana 1,5 miliona eura dugove, nema prihoda, ja sam donio jedini državnički odgovorni potez i odluku.  Bio je moj predlog koji je Vlada usvojila.  Da je bilo ko drugi bio u mojim cipelama, pa i Vi, kolega Nenizić, da li biste donijeli  istu odluku.

Ministar pomorstva: nije državnički – dvije  kompanije po dva broda

Crnogorska plovidba, otkad je osnovana 2014. godine , osam od 11 godina, je u minusu. U minusu  2015. godine  5,3 miliona eura,   2016. minus tri  miliona eura,  2018. minus dva miliona  eura, a 2019. minus tri miliona  eura. I onda neko će meni spočitavati krah Crnogorske plovidbe, rekao je Radulović dodajući da je u startu loše „postavljena“ firma. On je naglasio da je bilo suludo rješenje dvije  kompanije po dva broda, da  se „umire“ Barani i Kotorani.

-Pa to nije državnički. I nije održivo. Zato smo došli do ovoga da je državna  kompanija doživjela krah.

Jesam  rekao u intervju prije par dana -bolje nešto od prodaje da dobije  država i da se  vrati novac u  budžet, nego da ostanu oba broda u nekim lukama svijeta, što se već desilo u Americi te da ništa ne vidimo od te prodaje. Ja nisam pisao  Ugovor, niti bilo ko u ovom ministarstvu. Ugovor je bio u nadležnosti same firme, Crnogorske plovidbe. Imam informaciju da nećemo mi biti u obavezi da platimo Dry dock u narednim godinama, tako da neće biti šteta po državnom buđetu u iznosu od 10 milionova, kako ste naveli. Na kraju, žao  mi što se sve izdešavalo  sa crnogorskom plovidbom, ali vjerujte, apsolutno sam uvjeren da bilo ko da je bio   u mojim cipalama,  u tom trenutku bi donio istu odluku, kazao je Radulović.

Prodati teretni brodovi „Kotor“ i „Dvadese prvi maj“  danskoj kompaniji zarađuju milione- ko je sačinio Ugovor!?

Poslanik Nenezić  kazao je da će od 40 miliona duga u državni budžet vratiti  samo 10 miliona.

-Ministre, 30 miliona duga ostaje. Nisam ja u  izlaganju naveo da ste imali lošu namjeru. Ali, očigledno da nije donijeta dobra odluka. Ni u Crnogorskoj plovidbi, ni u ministarstvu, niti u Vladi. Ministre, zašto kompanija nije zaštitila svoj interes? Zašto je dodatno oštetila budžet za preko milion eura.  Nisam govorio o Dry dock –u za  naredne godine  već o  obavljenom. Što se tiče brodova o kojima govorite izuzetno su konkurenti.

Na platformama Apple Store i Google postoji aplikacija Ship Info. Besplatna. Pozivam građane da uzmemo aplikaciju Ship Info i da kucaju Atlantic North.

Ali, izaberite brod pod zastavlom Maršalovih ostrva. Tu ćete naći sliku broda Kotor i gdje se nalazi. Ovaj sajt, sadrži i procjenjene vrijednosti svakog broda koji se nalazi na svjetskim okeanima i morima. A ta procjena je urađena za vrijeme dobijanja klase. Ovaj brod na današnji dan vrijedi 15,3 milijuna dolara. A onda nastavite i dođete do broda Skyfall. Takođe, brod pod zastavom Maršalovih ostrva koji se trenutno nalazi u lucie Rio Grande. U prethodnih 48 sati promjenio je dvije luke u Brazilu. Znači izuzetno konkurentan. Plovi i zarađuje. Takođe, procjenjene vrijednosti 15 miliona dolara.

Znači na današnji dandanska kompanija, koja je očegledno pisala ugovor, vjerovatno odredila cijenu, ima dva broda koja je platila 11 miliona dolara. Ti brodovi, nekoliko mjeseci kasnije, vrijede nešto preko 27 miliona. Sad ja vas ministre pitam – Gdje su tih 15 miliona? Zašto tih 15 miliona nije u budžetu države Crne Gore već je u budžetu strane  kompanije. Kompanije,  koja svakog dana zarađuje upošljavanjem tih brodova.

Nenezić: Dva crnogorska teretna broda danska kompanija platila 11 miliona dolara, a danas vrijede nešto preko 27 miliona

Poslanik Nenezić: Od 40 miliona duga u državni budžet vraća se  samo 10 miliona

Smijenili ste Odbor direktora koji je donio odluku da se brodovi izdaju po 7.500  dnevno. Znači svjesni ste  tada bili da je to mala cijena. Kada sam govorio o šteti od 10 miliona  eura govorio sam o 10 miliona od trenutka prodaje do prvog narednog Dry dock-a. koji je brod „Kotor“  trebao da očekuje u februaru,  a brod „Dvadeset prvi maj“, u aprilu naredne godine.

Znači mi smo 26 mjeseci nekome poklonili da ima čist prihod. Podsjećate da je brod bio zarobljen u amaričkoj luci. Odluka koju ste donijeli nije bila jedina. Vi to ministre, znate. Taj brod je napustio luk. Nastavio je svoje putovanje. Popričajte sa pomorcima koji su se našli na tom brodu. Zbog čega se sve to izdešavalo u Americi, kazao je Nenezić.

Ministar Radulović: Zakoni koji su usvojeni u Parlamentu onemogućili pomoć Crnogorskoj plovidbi

Ministar Radulović: Odluka je bila teška, ali jedina racionalna

Ministar Radulović je kazao da je novi vlasnik odmah nakon što je kupio brodove „Kotor“ i „21.maj“ uradio remont. Danska kompanija je uložila određena sredstva, kazao je Radulović dodajući da zna koliko je koštao taj remont, ali zna da Crnogorska plovidba nije imala para.

-Nula eura na računu Crnogorske plovidbe. Država nije mogla da im upumpava više novca. I to je to bilo. Brodovi sad vrijede više. Remontovani. Upošljeni. Da smo mi imali mogućnost takvih poteza, mi bismo isto to uradili. Zbog Zakona o kontroli  državne pomoći,  nama su ruke bile svezane. Oba broda su bili na remontu 2022. Očekivano bi bilo da do 2027. godine oba broda budu u „super kondiciji“. Vidjeli smo da nije tako. Kad su brodovi uplovili u luku Savana u Americi, gdje su  zadržani 20 dana, dugovi se  nagomilali. Crnogorska plovidba nije imala ništa na računu. Moralo se platiti milion i po. Brod isplovio za Englesku gdje je, takođe, bio zadržan brodovi. I u svaku narednu luku, gdje bi uplovio, bio bi zadržan.A, troškovi bi rasli. Odluka jeste bila teška da se prodaju oba broda,  ali vjerujte to je bila jedina racionalna odluka. Kompanija nije mogla da podigne novac kod neke banke. Niti je država mogla da upumpa kredit, zaključio je ministar pomorstva Filip Radulović.

Podijeli vijest

Biljana Dabić

https://primorski.me

Ostavite Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *