Javnim funkcionerima veće plate 30 odsto što će građane koštati 8,5 miliona eura godišnje
Vlada Milojka Spajića planira da poveća plate 30 odsto kroz povećanje koeficijenata za obračun zarada, svim javnim funkcionerima što će građane na godišnjem nivou koštati 8,5 miliona eura.
To je definisano Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je Ministarstvo finansija kojim rukovodi ministar Novica Vuković stavilo na javnu raspravu. Javna rasprava traje do 8. decembra, ali u prelazim i završim odredbama nije definisano kada ovaj zakon stupana snagu.
Obrazloženje za povećanje plate resor ministra finansija Novice Vukovića pravda time što “sada u sistemu zarada pojedini službenici imaju veće plate od nadređenih rukovodilaca”
Namjera za veće plate se pravda i time “da su prethodnih nekoliko godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija”
Javni funkcioneri su predsjednici Vlade, Skupštine i države, ministri, poslanici, predsjednik i članovi Senata Državne revizorske institucije, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, predsjednik Državne komisije, predsjednici i sudije Vrhovnog, Apelacionog, Ustavnog, Privrednog, viših i osnovnih sudova, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, ostali tužioci, lokalni funkcioneri…
Premijer Spajić je u posljednjem imovinskom kartonu prijavio osnovnu platu (neto plata) 1.891 eura, a uz povećanje od 30 odsto ona će biti oko 2.458 eura. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić u posljednjem imovinskom kartonu prijavio je osnovnu platu (neto) od 1.889 eura uz povećanje od 30 odsto dolazi se do cifre od 2.455 eura, dok je predsjednik države Jakov Milatović u posljednjem imovinskom kartonu prijavio osnovnu platu (neto) 1.932 eura, a uz povećanje od 30 odsto dolazi se do cifre od 2.511 eura. Ove tri plate u imovinskim kartonima su prijavljene prije povišice u okviru programa “Evropa sad 2”.
