Mugoša: Ako nam je zaista cilj da budemo prva sljedeća članica EU, intenzitet sistemskih reformi se mora značajno ubrzati

Predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša kazao je da se u posljednjem izvještaju Evropske komisije potvrdilo da je najproblematičnija primjena propisa koja, kako je ocijenio, dominantno zavisi od političke volje.

U poslednjoj fazi EU integracija, kako je naveo Mugoša, nije dovoljno samo donositi zakone i strategije. Prema njegovim riječima, očekuju se rezultati sprovođenja istih sa ciljem suštinskog unapređenja ambijenta u kojem živimo.

„Formalno napredujemo na EU putu, što jeste dobro, i to prije svega zahvaljujući veoma napornom radu administracije odnosno pripremi zakona, podzakonskih akata, strategija i sl. i naravno jasnoj odlučnosti EU da nas pogura na tom putu“, istakao je on.

Poboljšavaju se institucionalni kapaciteti u određenim segmentima sistema, ali sporije nego što bi trebalo, mišljenja je Mugoša.

„Najveći izazovi su poglavlja 23 i 24 gdje je došlo do usporavanja (posebno je problematičan status poglavlja 24), poglavlje 12 (bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor), gdje imamo snižavanje ocjene i suštinski ozbiljan problem obezbjeđivanja neophodnih kapaciteta u toj oblasti, poglavlje 27 (životna sredina) koje je izuzetno kompleksno i u finansijskom i drugim aspektima.“

Ono što, kako je naveo, veoma zabrinjava jesu opservacije u Izvještaju koje ukazuju na opstrukcije vlasti u brojnim imenovanjima. To se, istakao je, odnosi na Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Ustavni sud, Sudski i Tužilački savjet, Fiskalni savjet, viceguverner i Savjet Centralne banke.

„Ozbiljno zabrinjava i značajno snižavanje ocjene u privremeno zatvorenom poglavlju 10 što predstavlja političku poruku da država nazaduje u oblasti slobode medija. Neophodno je obezbijediti adekvatnu primjenu “IBAR” zakona iz oblasti medija usvojenih 2024. i zaštititi nezavisnost medijskog regulatora. Treba pojačati i institucionalni odgovor na dezinformacije i govor mržnje, kako bi se obezbijedila sloboda medija, pluralizam i integritet informacionog prostora“, naveo je Mugoša.

Kako je istakao, u ekonomskom dijelu se ističe neophodnost ograničenja (smanjenja) budžetske potrošnje, održivog povećanja javnih prihoda, poštovanja fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripreme sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.

„Ukoliko nam je zaista cilj da budemo prva sljedeća članica EU, intenzitet sistemskih odnosno strukturnih reformi se mora značajno ubrzati. I naravno, potrebna je (p)rekompozicija na političkoj sceni jer ovako skrojena vlast je suštinska prepreka na putu neophodnog ubrzanja zahtjevnih reformi u poslednjoj i najkompleksnijoj fazi našeg EU integracionog puta“, zaključio je Mugoša.