Ponovno otvaranje stomatoloških ambulanti u školama neće biti moguće barem još godinu

Da bi na pravi način zaživjela reforma dječje i preventivne stomatologije, odnosno da bi se stomatološke ambulante vratile u škole, potrebni su postepeni koraci, edukacija kadra, a fokus treba da bude na preventivi, ocijenila je za portal Dnevno.me predsjednica Udruženja dječjih i preventivnih stomatologa Danijela Subotić.

Ministarstvo zdravlja iniciralo je u avgustu ponovno otvaranje stomatoloških ambulanti u svim osnovnim i srednjim školama. Formirano je i radno tijelo koje će se baviti ovom reformom, u decembru prošle godine, ali od tada do danas zvanično nije poznato više detalja o tome dokle se stiglo.

Subotić podsjeća da je u avgustu prošle godine sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić – Bojović i direktoricom Direktorata za javno zdravlje Ivanom Živković razgovarala o predstojećoj reformi dječje i preventivne stomatologije.

Kaže da im je tad obećano da će predstavnici Udruženja, na čijem je čelu, biti uključeni u radno tijelo za sprovođenje reforme, te da će biti kontaktirani kad počne sa radom, ali do poziva nije došlo.

Takođe, kada su, kako dodaje, iz medija saznali da je formirano radno tijelo, iz Udruženja su se ponovo obratili ministarki, ali nisu dobili povratnu informaciju.

Ipak, Subotić navodi da su ih u međuvremenu kontaktirali predstavnici Stomatološke komore, koji učestvuju u radu pomenutog tijela i pozvali predstavnike Udruženja dječijih i preventivnih stomatologa da daju sugestije i predloge.

Subotić je optimista kada je riječ o budućoj reformi.

“Vjerujem da je pitanje samo u kojoj fazi ćemo se uključiti, jer niko od nas ne želi još jednu netransparentnu reformu kao 2008. godine. Sa druge strane, mislim da niko od nas, dječjih preventivaca, nije kompetentniji da pomogne u sprovođenju reforme, niti iko bolje zna sve procese i sistematizaciju rada”, ističe Subotić.

Da bi se ovaj projekat realizovao na pravi način potrebno je više koraka. 

Prema njenom mišljenju, primarno je potrebno napraviti situacionu analizu tj. odrediti kakvo je stanje oralnog zdravlja na reprezentativnom uzorku djece.

“U Udruženju imamo i gotov projekat, koji je ušao u uži izbor na konkursu Borrow fondacije, jedne od najpoznatijih evropskih fondacija koja se bavi finansiranjem oralno –  zdravstvenih projekata. Polažem velike nade i očekujem da ćemo uz podršku Ministarstva zdravlja, koje je nosilac projekta, prvi put u Crnoj Gori uraditi ovako značajno istraživanje”, kaže Subotić.

To je, ističe, osnova bez koje se ne može ući u reformu.

“Moramo znati sa koje polazne tačke smo krenuli, da bismo za par godina mogli da uradimo evaluaciju i znati da li smo napredovali ili je reforma bila promašaj”, navodi Subotić.

Problem vidi i u nedostatku kadra.

„Ako želimo da sprovedemo reformu na pravi način, onda u školskim ambulantama sa djecom treba da rade specijalisti dječje i preventivne stomatologije. U Crnoj Gori danas ima oko 40 dječjih specijalista, od kojih je većina pred penzijom ili sa 10-15 godina radnog staža do penzije”, upozorava Subotić, ističući da je potrebna edukacija novog kadra.

Naglašava da treba postepeno sprovoditi reformu.

„Na osnovu broja djece i raspoloživog kadra, potrebno je napraviti procjenu za vraćanje školskih stomatoloških ambulanti u južnom, centralnom i sjevernom regionu, a uporedo sa tim školovati kadar”, smatra Subotić.

Prema njenim riječima, povratak stomatoloških ambulanti ne može se očekivati još najmanje godinu ili dvije.

“Za situacionu analizu potrebno je makar godinu rada. Treba obezbijediti prostor, kojeg više nema u većini škola, pripremiti ga, naručiti i instalirati opremu.Treba uzeti u obzir da smo u deficitu i sa kadrom koji umije da obavi posao oko tehničke pripreme ordinacija”, kaže Subotić.

Ona navodi da je Crna Gora jedina u regionu koja je napravila radikalnu reformu i ukinula školske stomatološke ambulante.

Kaže da se njene kolege, zaposlene u ordinacijama koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje uradile lijep posao, kada je riječ o dječjoj stomatologiji, ali da nijesu imali mogućnosti da se bave preventivom.

“Kada je sprovedena reforma stomatološke zdravstvene zaštite 2008.godine, niko nije razmišljao o tome da se preventivni program mogu jedino sprovoditi u školskim stomatološkim ambulantama, jer je to jedinstveni i najpraktičniji način da se u preventivu uključe djeca, roditelji, ali i nastavnici i vaspitači”, ocjenjuje Subotić i ističe da “ne možemo edukovati djecu o oralnom zdravlju ako nismo edukovali njihove roditelje”.

Kao pozitivan primjer u regionu navodi Sjevernu Makedoniju, odnosno njihovu nacionalnu strategiju za unapređenje oralnog zdravlja.

“U desetogodišnjem vremenskom period uspjeli su da KEP (standardizovani indeks za procjenu oralnog zdravlja po SZO – procenat karioznih, ekstrahovanih i plombiranih zuba) sa 6,88 svedu na dva, što je standard u skandinavskim zemljama koje su primjer dobrog oralnog zdravlja djece”, kaže Subotić.

Ističe da Sjeverna Makedonija nikad nije ukinula školske stomatološke ambulante.

“U Crnoj Gori smo danas daleko i od polazne tačke, sa koje su oni krenuli 2007”, kaže Subotić.

Ističe da fokus reformi mora biti na preventivi.

“Preventiva je najekonomičnija i najednostavnija grana stomatologije. Ne traži velika ulaganja, a daje najbolje rezultate”, zaključuje Subotić.