Premijera predstave „Bez portfelja“: Bolna komedija u kojoj smo sami čudovišta

Ovogodišnja produkcija festivala Barskog ljetopisa, predstava „Bez portfelja“, urađena u koprodukciji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice, premijerno će biti izvedena na Ljetnjoj sceni Doma kulture, u srijedu, sa početkom u 21.30 sati. Po tekstu Stevana Koprivica, režiju potpisuje Branislav Mićunović.

Igraju: Dubravka Drakić, Dušan Kovačević, Simo Trebješanin, Ivana Mrvaljević, Jelena Nenezić Rakočević, Miloš Pejović, Omar Bajramspahić, Ivona Čović Jaćimović i Vahidin Prelić. Dramaturg je Dragana Tripković, scenografiju je radio Marko Petrović-Njegoš, a kostime potpisuje Lina Leković.

Direktor Gradskog pozorišta i autor teksta Stevan Koprivica kazao je da je imao nakanu da napiše još jednu komediju. Ali, od tužne komedije „Bez portfelja” se pretvorilo u „horor komediju, čiji junaci nisu čudovišta i zombiji, nego neki „slični nama”, kako bi rekao Aristotel“, sa „žestokim društvenim angažmanom, koji je ne prenesenog značenja, već ‘in medias res'“.

„Ispočetka, postojala je namjera da se oslonim na Branislava Nušića, kao što se on oslanjao na Gogolja. Da napravimo ogled – šta bi bilo sa njegovom ministarkom u našem vremenu, u našim prostorima. Stvarnost vremena u kojem živimo, ova neviđena kolekcija oksimorona, ubijedila me je /dodajmo tu i argumentacije reditelja Branislava Mićunovića/ da je izlišno i deplasirano praviti transmisiju Nušića u naše okolnosti. Sveli bi se na, ko zna koju po redu, reciklažu. Inicijalni motiv postoji, sve ostalo je proizvod ličnog viđenja aktuelnog herbarijuma, u kojem su presovane halucinantne biljke, čije derivate sami sebi svakodnevno ubrizgavamo. Od tužne komedije „Bez portfelja” se pretvorilo u horor komediju, čiji junaci nisu čudovišta i zombiji, nego neki „slični nama”, kako bi rekao Aristotel. Ili je ovdje ipak riječ o čudovištima?“, kazao je Koprivica, dodavši da „ma koliko se bavili vlašću, ma koliko se bavili malformacijama vremena u kom živimo, naša teza je bila da mi sami generišemo svo zlo koje nam se dešava“.

„Ovo jeste komedija, ali smijeh nije dominanta komada, nego je ovo bolno suočavanje sa društvenim, socijalnim i prvenstveno etičkim trenutkom u kome jesmo, zato što politika jeste dio etike, kao što smo bili svjedoci da se dugo vremena bježalo od političkih tema, ali jednostavno, ako se vi ne bavite politikom, baviće se ona vama“, kazao je Koprivica.

On je izrazio zadovoljstvo što je ovaj projekat u potpunosti, uz izuzetak gosta glumca Vahidina Prelića, okupio crnogorske autora, i kao takav je jedinstven u ovom trenutku.

„Ovo je autentičan proizvod crnogorske kulturne i teatarske scene, sa svjesnom namjerom smo to tako uradili“, naglasio je Koprivica.

Reditelj Mićunović istakao je da je tokom cijelog rada na komadu na umu imao misao „Čovječanstvo se toliko prozlilo da mu više ne vrijedi fabulizirati“ Vladana Desnice, koju je zapisao u komentaru svog esejizovanog romana „Proljeća Ivana Galeba“.
„Od te konstatacije, koje sam se bezbroj puta sjetio radeći ovu predstavu, prošlo je više od šezdeset godina, a mi smo gradirali zlo. Zalud prividi civilizacijskog napretka, zalud. Čini se da smo mi posebno nadareni za takvu vrstu gradacije. Zato sam od Stevana Koprivice zatražio tekst koji se neće bazirati na fabuli, nego na vivisekciji fenomena naših svagdašnjih malformacija. Nijesam u rediteljskom postupku krivio druge, već sam, zajedno sa ansamblom, sklonio zastore sa zrcala u kome se ogledaju naši mrakovi. U nekoj vrsti pozorišnog egzorcizma suočavali smo se sa zlom i njegovim modifikacijama, glupošću, sujetom, pohlepom, izdajom, koja je postala paradigma vremena. Dozvoljeno je, u samoodbrani, i nasmijati se tim odrazima, ali nas to neće spasiti od usuda gubitništva“, obrazložio je reditelj.

On je kazao da mu je drago što je ponovo na Barskom ljetopisu, za koji ga vežu lijepe i drage uspomene iz perioda kad je u Starom Baru režirao „Hasanaginicu“ i kad je bio jedan od osnivača pozorišne kolonije.

„Pamtim tu koloniju, napravili smo nekoliko predstava, bio je začetak jednog možda i šireg posla od pozorišta u Starom Baru. Mislim da Bar ima sjajne kapacitete, odnosno resusre i da ono što ima Kulturni centar Bar, zajedno sa svim svojim objektima, uključujući i one u Starom Baru“, kazao je Mićunović.

Producentkinja Barskog ljetopisa Milena Čaran istakla je da je u pitanju treća koprodukcija Barskog ljetopisa i Gradskog pozorišta Podgorica, napomenuvši i da je u pitanju jedini crnogorski pozorišni projekat u okviru ovogodišnje selekcije.

„Zadovoljstvo nam je da smo uspjeli da zajedno radimo na ovom projektu i da nastavimo producentsku, odnosno, koproducentsku saradnju na realizaciji kvalitetnih projekata“, kazala je Čaran.

Umjetnički direktor Barskog ljetopisa i glumac Dušan Kovačević istakao je da je ovaj komad nastao u pravom trenutku, te da je u pitanju hrabra i angažovana predstava.

„Ovo je politički i angažovan teatar, koji se tiče našeg društva, i ne samo na ovim prostorima, već i šire. ‘Bez portelja’ nosi univerzalne poruke, koje se tiču svakog gledaoca“, istakao je Kovačević.