Razgovor s povodom: prof. Golemović  – Koliko sela, toliko običaja

Ne možemo na svjetskom tržištu da se takmičimo automobilima, tehnologijama, ali imamo komparative prednosti u bogatoj tradiciji, različitostima kultura na malom prostoru, gastronomiji… To su šanse za napredak. Ovo je mišljenje eminentnog univerzitetskog profesora, kompozitora, etnologa Dimitrija Golemovića koji je prošle godine u Srbiji dobio priznanje za životno djelo, za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, nagradu „Mile Nedeljković“ za cjelokupan opus.

U razgovoru za Primorski portal prof. Dimitrije Golemović potvrđuje da je teritorija bivše Jugoslavije jedan mali dio Evrope, ali postoji jedno takvo šarenilo prvenstveno sa aspekta kulture kao malo gdje  u svijetu.

Primorski portal: Za više od 40 godina bavljenja tradicionalnom narodnom muzikom obišli ste  oko 600 sela u Srbiji, učestvovali i u projektima Etnografskog instituta SANU i Etnografskog muzeja… Koliko poznajete crnogorska sela, koliko  je njihovo bogatstvo?

Kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori. Koliko sela, toliko običaja. Tako mala Crna Gora, a u njoj svega – dinarskog, mediteranskog, orijentalnog… a kad se sve to pomiješa dobijate jedan božanstveni „crnogorski lonac“. Predivna kulturna baština. Originalno. Mnogi i ne slute koliko je u selima blaga. To su bogatstva koja je neophodno valorizovati i pokazati svijetu.

U muzičkim školama i kulturno –umjetničkim društvima imamo ljude koji gaje muzičku zbirku i igru. To je dobar način odnosa prema sopstvenim korijenima i sopstvenoj prošlosti, jer ko ne poznaje i ne cijeni svoju prošlost nema ni budućnost.

Primorski portal: Iza profesora Golemovića su godine rada na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, brojni naučni radovi, knjige, solo pjesme i horske kompozicije… pa sve do opere. Pored ostalog komponuje muziku inspirisanu folklorom?

Odsjek za etnomuzikologiju sam upisao jer sam želio da komponujem muziku inspirisanu folklorom. Davno je to bilo, ali sam i tada  znao – moraš da odeš na teren, upoznaš ljude, čuješ ih kako pjevaju, kako pričaju i o čemu pričaju… Tek tada sve to postaje inspiracija. Etnomuzikologija je idealna jer, iako počiva na etnologiji, u sprezi je i sa drugim naukama, lingvistikom, sociologijom…  U međuvremenu sam shvatio da me nauka sve više privlači, pa sam se posvetio njoj.

Primorski portal: Napisali ste 17 naučnih knjiga, preko 100 radova…Zvanično ste u penziji, a šta radite u „mirovini“?

Kad bi ispričao šta sam radio u poslednjh dvije – tri godine. Od opere, druge opere koju sam počeo uz sve to etnomuzikologija, izdao CD, monografiju…  Pišem knjige. Napisao sam roman prošle godine, prije nekoliko godina knjigu pripovjedaka za djecu. Napravio sam pet dječijih komada od kojih ću napraviti pet dječijih opera. 

Završio sam knjigu za djecu i odrasle narodnih izreka. Da se zapamte izreke koje nestaju. U knjizi je preko 900 izreka. Izreke koje koristimo u svakodnevnom govoru. Svaka izreka ima dva tumačenja. Jedno izvorno, jedno preneseno. Ne izvodi bijesne gliste, prebiću te kao vola u kupusu…

Foto: Biljana Dabić

Primorski portal: U Bar ste došli s povodom, i čuli smo da sa crnogorskim gitarskim duom Nikčević-Bulatović sarađujete 13 godina. Od 30. juna njihova muzika će biti dostupna na svjetski rangiranoj muzičkoj platformi Apple music, potom i na Youtube kanalu Naxsos records-a što je fenomenalna  promocija i Crne Gore.

Pohvalno je da gitarski doa ima inspiraciju u sinergiji “šarene bašte” Crne Gore. Kao što sam rekao, Crna Gora je mali prostor, koji čuva dinarsku crtu, ali ima i orijentalni i mediteranski sentiment, i to je jedno nevjerovatno bogatstvo Crne Gore.… Šta je san svakog kompozitora, da komponuje, a da se osjeća kao čovjek koji pripada jednom narodu. Darko i Srđan to veoma dobro pronalaze, i okrenuti su univerzalijama, prave spoj lokalnog i univerzalnog i zato se njihova muzika sluša u svijetu. Imaju sjajnu budućnost.