SEUŠ: Obilježen Svjetski dan socijalne pravde
Svjetski dan socijalne pravde obilježen je u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi. Ovim povodom, nastavnom osoblju i učenicima distribuiran je informativni materijal, dok je 80 učenika završnih razreda anketirano na ovu temu.
Odgovarajući na 14 pitanja, učenici su, kako je sumirao rezultate ankete profesor Neđeljko Đurović, iskazali izuzetan stepen poznavanja pojma socijalne pravde i uočavanja značaja ovog fenomena za cjelokupniji razvoj zajednice.
„Preko 70% ispitanika je upoznato sa aspektima socijalne pravde, dok je 60% njih ustvrdilo da Crna Gora ne ostvaruje ovu ustavom propisanu obavezu. U istom procentu, 60% ispitanika saglasno je da socijalna davanja u našoj državi nijesu odgovarajuća, jer 90% njih smatra da bi bolje sprovođenje socijalne politike doprinijelo cjelokupnijem razvoju naše Crne Gore. Shodno ovome, 93% punoljetnih srednjoškolaca uočava direktnu uslovljenost između socijalne ugroženosti i širenja sive ekonomije, korupcije i kriminala. Veoma je indikativna činjenica da 66% mladih smatra da su socijalne teme nedovoljno zastupljene u našem javnom životu, jer njih 86% uočava da su sudbine socijalno ugroženih osoba i porodica potisnute u odnosu na tzv. identitetska pitanja u vezi nacije, vjeroispovjesti, političke pripadnosti i sl“, precizira Đurović.
Procenat od 54% srednjoškolaca uočava i odsustvo poštovanja rodne ravnopravnosti u ostvarivanju prava na zaradu i smatra da žene u Crnoj Gori nemaju identična primanja u odnosu na muškarce. Takođe, svega 18% učenika smatra da su primanja njihovih roditelja pravična i saobrazna njihovom radnom angažmanu.
„Anketirani učenici jasno prepoznaju socijalnu ugroženost kod lica i porodica, i njih 80% smatra da zna za najmanje jedan takav slučaj u svom životnom okruženju. Zabrinjava okolnost da je 84% ispitanika potvrdilo da među svojim vršnjacima ima socijalno ugroženih osoba“, sumira rezultate Đurović.
Iako je, kako dodaje, JU SEUŠ prepoznata u lokalnoj zajednici kao društveno angažovana institucija, svega 40% njenih učenika je zadovoljno njenim aktivnostima vezanim za pružanje pomoći u slučajevima socijalne ugroženosti.
„U ovom kontekstu pomalo zbunjuje, ili poziva na veći humanitarni angažman, podatak da 42% anketiranih učenika ne može da po ovom pitanju procjeni angažman škole koju pohađa“, ističe Đurović, i dodaje da, na kraju, raduje činjenica da je 82% ispitanih učenika nekada učestvovalo u humanitarnim aktivnostima i da su svi anketirani saglasni da u Crnoj Gori treba poboljšati aktivnosti u borbi protiv siromaštva.
