Sjednica Vlada Crne Gore i Albanije: Zajednički će se graditi most na Bojani, potpisano još devet sporazuma

Primorski Portal 27.02.2023 14:56

Zajednička sjednica Vlada Crne Gore i Albanije održana je danas u Podgorici. Vlade Crne Gore i Albanije poslale su danas „lijepu poruku saradnje, posvećenosti zajedničkoj budućnosti, koju treba bazirati na ekonomskom razvoju i na snažnijoj saradnji u svim segmentima kad su u pitanju dvije vlade“, kazao je premijer Dritan Abazović nakon potpisivanje deset bilateralnih sporazuma i memoranduma između Vlada Crne Gore i Albanije, koje je upriličeno u Podgorici. Predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i premijer Abazović potpisali su danas, između ostalog, i bilateralni sporazum o izgradnji mosta na rijeci Bojani.

U Podgorici je potpisano još devet sporazuma i memoranduma koji će, kako su ocijenili premijeri, „doprinijeti boljoj saradnji dvije države“, i to iz oblasti energetike, ribarstva, zaštite bilja, socijalne zaštite, sporta, kulture i medija, odbrane i zdravlja, kao i Sporazum o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Sveti Nikola-Puljaj na teritoriji Albanije.

Izgradnja mosta na Bojani će, kako je saopštio Abazović, koštati blizu 20 miliona eura.

„Ako dvije države podijele troškove, to nije veliki iznos. Plaćanje će se odraditi u nekoliko godina, da to ne predstavlja veće opterećenje za dvije države. projekat će imati ogroman efekat na BDP obje države. Ne postoji projekat koji može biti efektniji, a da je toliko jeftin. Cilj je da ljudi imaju lakši pristup, da lakše prolaze, da se umanje saobraćajne gužve, da razvoj te zone dovedemo na viši nivo“, saopštio je na konferenciji za medije Abazović.

Edi Rama istakao je da će most na Bojani skratiti distancu između dvije države sa desetine kilometara na 300 metara.

„Projektnu ideju smo pokrili našim fondovima, dok ćemo izgradnju pokriti zajedničkim. U Crnoj Gori su veće plate, tako da ne ide da Albanija plati most, ako je platila već i projektnu ideju“, dodao je on.

Na svečanosti je potpisan i memorandum o razumijevanju između crnogorskog Ministarstva kapitalnih investicija i Ministarstva infrastrukrure i energetike Albanije o saradnji u oblasti energetike. Potpisan je i sporazum u oblasti zajedničkog održivog upravljanja ribarstvom Skadarskim jezerom i rijekom Bojanom, dokument o saradnji u oblasti zaštite zdravlja bilja, kao i sporazum o saradnji u oblasti socijalne zaštite. Na svečanosti je potpisan i Memorandum o saradnji dva resora odbrane, Memorandum o saradnji između crnogorskog Ministarstva sporta i mladih i albanskog Ministarstva obrazovanja i sporta, Program kulturne saradnje za period od 2023. do 2025. godine, kao i Memorandum o saradnji Ministarstva zdravlja sa albanskim Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite.

„Želimo da učinimo sve i u drugim segmentima da kažemo da Crna Gora i Albanija vide veliku perspektivu u odnosima i saradnji koja treba da vodi boljem životu građana dvije države. Zajedničku budućnost vidimo u EU i želimo dati doprinos da se pošalje ta poruka. Mislim da su odnosi dvije vlade odnosi za primjer na Zapadnom Balkanu. Vjerujem da ovaj primjer treba da prate i druge države u regionu, a Vlada Crne Gore će ostati posvećena da zajedničke sjednice održi i sa drugim vladama u regionu… U zajedništvu svi možemo da prosperiramo“, kazao je Abazović.

Premijer Albanije je rekao da su još jednom u Crnoj Gori osjetili „toplinu dobrodošlice i afirmaciju bratstva između nas“.

„Želim da ponovim ono što sam rekao tokom sjednice – Albanija i Crna Gora su više nego susjedi. Sastajemo se u izazovnom vremenu i za Evropu i naš region, i u tom kontekstu, osim direktnih izazova, značaj ovog bratstva i susjedstva se čini mnogo većim“, rekao je Rama.

Abazović izrazio želju da se u Crnoj Gori organizuje neformalni sastanak Otvorenog Balkana

Tokom susreta, Abazović izrazio je želju da se u Crnoj Gori organizuje neformalni sastanak Otvorenog Balkana, na čemu mu se Rama zahvalio. Rama je ocijenio da je Otvoreni Balkan, rekavši da se tu slaže sa Abazovićem, neophodan kako bi „zaživio ritam svega onoga što su vrijednosti i zahtjevi koji proističu iz Berlinskog procesa“.

„I u narednom samitu, nakon što i ostali daju saglasnost, pozvaće se svi da budu dio. Dvije inicijative su komplementarne i jedna drugoj neophodne. Ne možemo biti zadovoljni samo sa vođstvom Berlinskog procesa, koji je balkanski proces, nego treba da stavimo snage na raspolaganje da zaživimo ideje koje su temelj Berlinskog procesa. Potpisivanjem današnjih sporazuma dali smo doprinos da određene ideje zažive“, naveo je Rama.

Abazović je kazao da je Otvoreni Balkan oživio Berlinski proces. Pojasnio je da za jun planirano održavanje neformalnog sastanka Otvorenog Balkana u Crnoj Gori.

„Bilo bi dobro, ako političke okolonosti to dozvole da mi organizujemo, neformalni sastanak gdje bi pokušali da dovedemo lidere Zapadnog Balkana, da bi stvarali atmosferu kakvu danas imamo i to je naš interes da u regionu vlada harmonija“, naveo je Abazović.

Kazao je i da je postignuta saglasnost na unaprijeđenju saradnje „u oblasti apsorpcije fondova prekogranične saradnje.“

„Dogovorili smo se da unajmimo eksperte i sinhronizujemo djelovanja po pitanju željeznice i plavog koridora. Treba da definišemo koji su to koraci jasno definisani, kako bismo znali kako da apsorbujemo novac iz EU, pošto investitori pitaju kako će, na primjer, protok robe da teče i preko željezničke infrastrukture“, kazao je Rama.

Abazović je, na pitanje za stav Podgorice o francusko-njemačkom sporazumu koji će „voditi ka nezavisnosti Kosova“, rekao da je Vlada na čijem je čelu podržava dijalog, sporazum i ono što je proevropska budućnost regiona.

„Mi smo danas poslali poruku da smo spremni za saradnju, to je univerzalna poruka. Vlada Crne Gore maksimalno podržava dijalog između Srbije i Kosova. Francusko-njemački plan je veoma dobar, moramo imati normalizaciju u regionu. To nije naše pitanje i ne možemo ko i kako će politički djelovati, ali budućnost svih nas je u saradnji. Veoma sam siguran da će, na kraju, svako imati dobrobit od toga. Svi gubimo ako se nalazimo u statusu kvo. Poruka naše vlade je da podržavamo dijalog, sporazum i ono što je proevropska budućnost Zapadnog Balkana. Ne podržavamo politike devedesetih, podjela, nacionalizma, konflikta… podržavamo politiku sporazuma, progresa, saradnje, poštovanja između država. Siguran sam i želim da vjerujem da lideri Srbije i Ksovoa shvatiti ovu poruku i situaciju, i to će biti veliki boost za cijeli region. Status kvo ne donosi nikome ništa dobro, ali nije naše da komentarišemo šta će biti odnosi između vlada u regionu“, naveo je Abazović.

Rama je rekao da ne pripada Albaniji da stranama u dijalogu – „bez uslova ili sa uslovima“.

„Ovo je problem strana u dijalogu, oni su ti koji imaju odgovornost da odluče i ti koji će platiti cijenu njihovih pogrešnih odluka. Ne kažem ovim ništa novo, ali nema nijednog drugog puta, svaki drugi put je iluzija koja se stvara građanima za politiku, glasove, unutrašnje ratove, ali nema veze sa budućnošću.“

Rama je rekao kako želi da se nada i da je „svim srcem“ angažovan da situacija oko Kosova i Srbija uđe u put bespovratnog dijaloga.

„Mislim da sporazum baziran na francusko-njemačkom planu, barem koliko imam informacija, je najbolja stvar koja je bila ikada za stolom. Ali, ovo je moje mišljenje, poštujem suverenitet dvije strane da odluče. Svakako, kad dođe situacija kao ova, neizostavno je da Vlada Albanije i ja podržimo Vladu Kosova i njihovu vlast, i ja im želim da budu odlučni i uspješni“, ocijenio je Rama.

Prethodno je u zgradi Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) održana zajednička sjednica Vlada Crne Gore i Albanije.