Šta spasava Adu Bojanu od erozije?
Problem erozije na Adi Bojani potrebno je riješiti na nivou Vlade Crne Gore, i to u što kraćem roku, jer vremena nema puno. Zbog sveobuhvatne prirodne vrijednosti ovog područja potrebno je definisati sveobuhvatni ekološki pristup, i to u skladu sa prirodom i standardima životne sredine, zaključci su druge radionice Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje se organizuju u cilju iznalaženja rješenja za problem erozije na Adi Bojani. Događaju je ovog puta, prisustvovao čuveni italijanski ekspert za pitanja obalne erozije Enco Prancini, te njegovih italijanskih kolega Roberta Montanarija i Kristijana Marazmija.
Erozija na Adi Bojani posljedica je adaptacije na klimatske potrebe, saglasni su u ocjeni učesnici radionice. Odrediti pravac daljeg kretanja pijeska je teško, budući da ima nedovoljno dostupnih podataka o procesima na ovom području.
„Na to ukazuju različite pretpostavke prof. Petkovića u Studiji očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani s predlogom rješenja (januar 2021. godine) i Izvještaj italijanskih eksperata. Promjenljivost je, takođe, uslovljena sezonom i vjetrom. Taj naučni podatak i je manje bitan u odnosu na nesporne okolnosti da se nivo mora podiže dok se tlo spušta, kao i da je nesporan nedostatak sedimenta na ovom području čiji dizbalans dovodi, između ostalog, do dramatičnih promjena ovog područja. Stoga je neophodno raditi na prikupljanju podataka – monitoringu i studijama i analizama procesa (transpost sedimenta duž obale, hidrodinamički model…) u saradnji na visokom nivou sa susjednom Albanijom“, zaključeno je na sastanku.
Kada je u pitanju efekat postojećeg napera, konstatovano je da je imao ulogu u zadržavanju plaže ispred turističkog kompleksa na Adi, ali da je doprinio i eroziji drugih djelova Ade i Velike plaže, kao što je uglavnom slučaj sa čvrstim strukturama postavljenim u moru.
I pored brojnih primjera takvih struktura širom svijeta i Mediterana, italijanski stručnjaci takve strukture ne preporučuju zbog njihovih kratkoročnih i ograničenih benefita i brojnih nuspojava.
Italijanski eksperti smatraju da bi srednjoročne mjere trebale da obuhvataju redizajn turističkog kompleksa na Adi Bojani, u skladu s prirodnim okruženjem i uz postepeno obezbjeđivanje obalnog odmaka, čime bi se ostavio prostor za zaštitu turističkog resursa, ali i za primjenu efikasnijih rješenja za eroziju na Adi, kao što su obezbjeđivanje novih izvora sedimenta i bolja odbrana od dejstva talasa i rijeke. Ovaj korak treba da bude praćen obnovom dina i njihovim povezivanjem s postojećom, prirodnom dinom na jugu Ade.
Dugoročne mjere, kako je poručeno sa radionice, obuhvatale bi ponovno uspostavljanje transporta sedimenta sistema rijeka Drim i Bojane, kojima bi prethodile studije koje bi najbolje bilo sprovesti na prekograničnom nivou, zajedno s Albanijom, koje treba da pokažu da li se može revitalizovati transport sedimenta ka Adi.
U svom izvještaju koji su predstavili na radionici, italijanski stručnjaci predlažu pristup usklađen s prirodnim karakterom ovog područja, koji podrazumijeva aktivnosti na prihrani i smanjenju gubitka pijeska na ovom području.
„Kao prve naredne aktivnosti istaknuto je da je u okviru pripreme plaže na Adi Bojani za predstojeću turističku sezonu postojeće vještačke dine potrebno u periodu sredina-kraj maja djelimično „prostrijeti prema moru“ kako bi se plaža prihranila odnosno stvorio novi profil plaže, ostavljajući prostor za izgradnju novih dina nakon turističke sezone. Po potrebi, plažu je moguće dodatno prihraniti s deponije pijeska na ušću. Dalje je postojeći naper potrebno postepeno pažljivo odstraniti, kako se plaža ne bi destabilizovala, odstranjujući vidjljive vreće odnosno one koje nisu pokrivene pijeskom, dok je pijesak iz vreća potrebno rasuti kako bi se iskoristio za plažu“, saopšteno je nakon sastanka.
Projekat kratkoročnih mjera izgradnje vještačkih dina koji je sproveden u novembru 2021. godine u saradnji Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i JP Morsko dobro dao je rezultate i zaštitio objekte Ulcinjske rivijere od nevremena proteklog zimskog perioda.
Na sastanku su pored predstavnika Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma učestvovali predstavnici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Uprave za vode, JP preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, Geološkog zavoda, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, HTP Ulcinjska Rivijera, NVO sektora: Zeleni korak, NVO Dr Marin Šnajder Jakob (MSJA), Kancelarije za održivi razvoj i IPA projektnog tima „Podrška pripremi projekata iz sektora životne sredine i klimatskih promjena u Crnoj Gori“.
