Strip podstiče kreativnost, udruženim snagama formirati novu, mladu publiku

U formiranju nove strip publike udruženo trebaju da učestvovati roditelji, obrazovne institucije, institucije kulture, kaže u razgovoru za Primorski portal Luka Cakić, jedan od najpoznatijih crnogorskih strip autora. Cakić se crtanjem bavi od 2011. godine, a prvi projekat uradio je tri godine kasnije, od kada se nižu brojne uspješne saradnje i nagrade. Sa dijelom bogatom opusa Luke Cakića bila je u prilici da se upozna i publika u Baru, u sklopu prvog izdanja festivala Strip Art Bar. Cakić ističe zadovoljstvo način na koji je prvi strip festival u Baru organizovan, ali i odzivom publike.
„Za prvo izdanje, ovo je sjajno – nevjerovatan je broj gostiju, lokacija na kojoj je festival održan je pametno odabrano i odiše strip atmosferom. Organizovati prvo izdanje na ovom nivou je zaista pohvalno, koliko je težak početak mogu da posvjedoče i kolege iz Herceg Novog. Ovo je za prvi put u Baru stvarno fantastično, pogotovo kada govorimo o odzivu publike i djece“, kazao je Cakić.
Prvo izdanje u potpunosti je bilo posvećeno crnogorskim autorima, te su, osim Cakića, učestvovali i Andrija i Aleksandar Vujošević, Darijan Hadžisalihović, Đorđe Kamenarović, Miodrag Spasojevi, a bila su izloženi i radovi Nikole Ćurčina.
„Ovog puta nije bilo ljudi sa strane i na neki način je i za nas to dobro. Ali, ne sumnjam da će festival da raste i da će već u narednom izdanju ovdje biti i poznati autori iz država regiona. Bar sada posjeduje i izdavačku kuću VINTART, tako da Barani definitivno rade nešto nevjerovatno za strip scenu u Crnoj Gori…“, kazao je Cakić.

Na pitanje da li crnogorski strip ima svoju budućnost, Cakićev odgovor je jasan – „Naravno da sam optimista“.
„Bavim se time, živim od ovog posla i mislim da postoji u Crnoj Gori niz autora koji uspješno rade na tom polju. Strip u najmanju ruku živi kroz nas. Što se tiče čitalačke publike, to je već možda za kritiku, jer do sada nismo imali izdavača, ali sada sa barskom izdavačkom kućom možda se rodi i nova publika koja će čitati stripove koje mi radimo, da ne budu samo čitaoci iz inostranstva. Lično, ja najviše radim za strance, jer je kod nas teže izdržati, ako govorimo o finansijskoj strani priče. Ali, naravno, idemo i u ovom pravcu, okrećemo se domaćoj publici“, kazao je Cakić, koji inače najviše sarađuje sa beogradskom izdavačkom kućom System Comics, ali i izdavačkim kućama iz Amerike, Švedske, te Evropskom kućom…
„Radio sam strip ‘Kassowitz’, čiji je autor Predrag Đurić, najveći epidemiolog u Evropi, koji se bavi i pisanjem stripove, a izabrao je mene kao crtača, što mi je stvarno značilo. Napravili smo detektivsku priču, smještenu u vrijeme Drugog svjetskog rata u Novom Sadu. I na domaćem terenu se sada ‘nešto kuva’, ali o tome ne mogu trenutno da govorim, nažalost“, kazao je Cakić.

U formiranju nove strip publike udruženo moraju učestvovati roditelji, obrazovne institucije, institucije kulture, smatra naš sagovornik…
„Djeci je danas nemoguće isključiti internet. Prema mom mišljenju, idealno bi bilo da se u školama u okviru časova likovne umjetnosti i književnosti približi strip. U Francuskoj i Belgiji je to nešto što je već prisutno u školama i to godinama unazad. Za njih je strip nešto što se izjednačava sa književnošću. Trebaju se uključiti i roditelji. A zašto je bitan strip? I zbog kreativnosti, i zbog istorije, jer stripovi uče djecu o mnogim temama, ne samo agresiji, superjunacima i slično…“, ističe Cakić.
Prvi Strip Art Bar privukao je veliki broj djece – što zbog panoa na kojima su bili istaknuti radovi gostiju festivala, što zbog činjenice da su učesnici besplatno crtali likove iz stripova po želji mališana. U najvećem broju, djeca su tražila crteže Naruta.
„Anime su nešto što je proisteklo iz mangi, japanska su produkcija i klincima su trenutno najdraži i najpristupačniji stripovi. Rijetki su slučajevi kada djeca traže nešto drugačije, ozbiljnije… Ali, i to je razumljivo, jer stvari određene dolaze sa godinama. Kako budu odrastali, njihovo umjetničko i kulturološko usmjerenje će se sigurno kretati ka nekim drugim stvarima koje su i te kako ozbiljnije i vrednije“, zaključio je Luka Cakić.