U Baru na Centar  za djecu sa posebnim potrebama čeka se 15 godina

Oko deceniju i po u Baru se čeka na Centar za djecu sa posebnim potrebama. Dok Centri za dnevne boravke djece rade  u 18 opština, kad je u pitanju Bar urađen je projekat i revizija projekta koje je finansirala opština. Izgradnja Dnevnog centra planirana je na parceli u blizini osnovne škole „Meksiko“, a arhitektonskim rješenjem  definisan je  objekat  kapaciteta za 40 korisnika, bruto građevinske površine cca 1.000m², sa prostorijama namjenjenim korisnicima centra, kancelarijskim i pratećim prostorom.

Međuti,, Uprava za kapitalne investicije još nije raspisala tender, a usled sajber napada na “infrastrukturu Vlade Crne Gore” već mjesec dana blokiran je postupak javnih nabavki. Kad se zadovolje procedure u najidealnijoj situaciji to bi značilo još godinu –dvije čekanja, a broj djece sa posebnim potrebama se povećava.

Iz Ministarstva prosvjete, načelnica Direkcije za inkluzivno obrazovanje Tamara Milić  navodi da u Crnoj Gori oko 3.000 djece sa posebnim potrebama, koja imaju rješenje o usmjeravanju, pohađa školeske 2022./2023. obrazovne ustanove u Crnoj Gori. Najveći broj te djece je u osnovnim školama, a obuhvat predškolskim obrazovanjem mogao bi, smatraju u tom resoru, biti i veći.
 Kao razlog nedovoljnog obuhvata djece sa smetnjama predškolskim obrazovanjem navela je i situacije da roditelji odlaze u druge države kako bi obezbijedili potrebnu podršku i tretmane.

„Imamo situaciju da nam djeca odlaze u neke druge sredine. Moglo bi se govoriti da li je razlog tome nedostatak stručnog osoblja, ili je dijelom to i nepovjerenje u neke naše kapacitete. Možda je ovo mogućnost da se resursi koje definitivno imamo organizuju na jedan drugačiji, bolji i efikasniji način“, mišljenja je Milić.

Sa druge strane, da je problem stručnog kadra i nedovoljan broj tretmana koji djeca sa smetnjama mogu ostvariti u našoj zemlji veliki problem, na što roditelji već dugo ukazuju, potvrđuju i podaci koje je novinarima iznio direktor Centra za autizam dr Ivan Krgović.

U toj ustanovi, kako je rekao, trenutno rade samo tri logopeda i jedan oligofrenolog, a na tri raspisana konkursa kojima su tražili 14 logopeda prijavila su se dva. U međuvremenu je jedan napustio Centar.

„Nismo nikad imali Defektološki fakultet, tako da je taj kadar kod nas inače deficitaran, a oni koji su tu, malobrojni, biraju neki lakši put ili unosniji da rade privatno. Taj problem je zato vrlo teško rješiv što se tiče kadra“, naveo je Krgović.

Milić smatra da nije važno da samo dijete dobije podršku, nego i njegovo prirodno okruženje, prvenstveno roditelji. Ona je izrazila bojazan da nemamo razvijene socijalne usluge koje će podržati roditelje, a onda i dijete.