Umjetnošću protiv razaranja, nasilja i rata
Simbolično, na godišnjicu početka ratnih dešavanja u Ukrajini, u Zavičajnom muzeju Kulturnog centra Bar sinoć je otvorena izložba djela ukrajinskog akademskog umjetnika Oleksandra Udre, iz Kijeva, naslovljena „Klasika budućnosti“. Multimedijalnu postavku čini 12 radova iz četiri ciklusa, koje veže motiv čovjeka – čovjeka prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti, upravnica Zavičajnog muzeja, dr Anastazija Miranović kazala je da Udra svojim djelima prikazuje kako, odnosno koliko umjetnost/umjetnik promišlja svijet u kojem živimo.
„Izložba predstavlja i eksplicitnu potvrdu činjenice da su umjetnici ’proroci’ svog vremena. Ta, neraskidiva, uzročno-posljedična veza umjetnosti, društva i ambijenta kontinuirano produkuje njihove međusobne interakcije, koje umjetnost ’drže budnom’ i osiguravaju njenu permanentnu, angažovanu svrsishodnost“, kazala je Miranović.
Ona je istakla da Oleksandr udružuje svoju kreativnost, talente, stečena umjetnička znanja i vještine, u osoben egzekutivan postupak koji sublimira više umjetničkih disciplina/medija – likovnu umjetnost, film, fotografiju, muziku, virtuelnu stvarnost, digitalni svijet, u jedinstveno umjetničko djelo.
„Takođe, njegovi radovi vrlo amblematično referišu kolektivnu, akumuliranu, viševjekovnu kvintesenciju Ijudskih znanja, kreativnosti, vještina, koje umjetnik putem simboličnih, svakodnevno upotrebljivih, utilitarnih predmeta čini djelom scenarija budućeg svijeta.
Miranović je navela i da umjetnik specifičnom kombinatorikom odabranih djelova različitih, prožimajućih svjetova, tvori svoj paralelni, osobeni, umjetnički univerzum.
„Umjetnik radovima pita, koliko smo sa dosadašniim produkovanim / sakupljenim znanjima i iskustvima, kao pojedinci/kolektivitet osvijestili potrebu opstanka i očuvanja čovjeka na zemlji i planete kao njegovog staništa. U Oleksandrovim radovima osjeća se otuđenost, samodovoljnost, teatralnost, blaga ironija, provokacija, koja treba da zabrine i zapita, kuda idemo i u što se čovjek pretvara/transformiše – robotizovane individue, bezlične siluete sa maskama za disanje i naočarima za virtuelnu stvarnost, u efemerne holograme… u onog/one koji uprkos napretku i razvoju tehnologija progresivnom destrukcijom uništava/ju sebe, prirodu, planetu. Planeta i priroda se bune – katastrofalni zemljotresi, razorne oluje, poplave, pandemije do sada nepoznatih virusa i razmjera samo su dio ’scenarija’ kojeg nam „režira” sadašnjost za „predstavu” budućnosti, a Oleksandar nagovještava u svojim djelima. Ukoliko stečena/usvojena tehničko-tehnološka znanja, kreativnosti i vještine ne iskoristimo za nove, kvalitativne, održive konstrukcije, humanost, empatiju, rast i razvoj, a ne za svekoliku samodestrukciju, nećemo kao vrsta dočekati ’paralelne svjetove’, ’budućnost’ na ovoj ili nekoj drugoj planeti, već ćemo simulirati život u simulakrumima virtuelne stvarnosti“, kazala je.
Miranović je naglasila da se Oleksandr Udra umjetnošću suprotstavlja razaranju, nasilju i ratu.
„Njegova umjetnost je vid otpora svim destrukcijama koje čovječanstvo vode u sunovrat i nestanak, zarad samodoziva i osvješćenja, zarad harmonije, ljepote, sklada, mira – u nama i svijetu, koji su/moraju ostati/biti „’klasika budućnosti“, zaključila je Miranović.
U okviru programa svečanog otvaranja, upriličen je nastup mješovitog hora „Antivari Musica“ koji je, pod dirigentskim vođstvom mr Mira Krušćića, a uz klavirsku pratnju profesorice Jelene Dobrković, trubača, profesora Uroša Sučića i gitariste Peđe Đikanovića, izveo Balaševićevu kompoziciju „Da rata ne bude“ i Betovenovu „Odu radosti“.
Organizatori izložbe su Udruženje za međunarodnu saradnju – ADRUM iz Kijeva i Kulturni centar Br – Zavičajni muzej. Postavku “Klasika budućnosti” zainteresovani mogu pogledati do 20. marta.
