Vinogradarstvo i maslinarstvo u Patrovićima – Bogata istorija za neizvjesnu budućnost
Revitalizacija starih stabala u funkciji agroturizma, ali i poboljšanje kvaliteta maslinovog ulja kroz tehničko-tehnološki razvoj, stvaraju velike mogućnosti i nove izazove za maslinarski sektor Paštrovića. Povratak vinogradarstvu i maslinarstvu u Paštrovićima bila je tema nedavno održanog naučnog skupa koji je održan u Spomen domu „Reževići“. Skup je bio posvećen teorijskim, metodološkim i praktičnim aspektima oživljavanja tradicionalnih djelatnosti u paštrovskom zavičaju, sa fokusom na vinogradarstvo i maslinarstvo. Svoje teme predstavili su prof. dr Vesna Maraš, dr Marija Markoč i doc. dr Ilija Moric.
Prof. dr Vesna Maraš otvorila je ovaj naučno-popularni skup izlaganjem o vinogradarstvu i vinarstvu u Paštrovićima. Tema je ujedno i pobudila interesovanje i dala dodatan motiv za iniciranjem ovog događaja. Nova naučna saznanja o drevnosti ovdašnjih vinovih loza, kao i njihovim srodničkim vezama sa nekim čuvenim svjetskim sortama loze, ukazale su na značaj bogatog nasleđa kojim Paštrovići obiluju u oblasti vinogradarstva i vinarstva, te podsjetile na potencijale koje ovaj kraj ima.
Predavanje dr Marije Markoč bilo je na temu značaja revitalizacije starih maslina autohtonog sortimenta u proizvodnji djevičanskih maslinovih ulja čija fizičko – hemijska i organoleptička svojstva odgovaraju međunarodnim standardima kvaliteta. Markoč je podsjetila na značaj starih stabala masline autohtonog sortimenta, ali i prenijela neka inovativna saznanja o tome kako baš preradom ovih plodova mogu nastati maslinova ulja vrhunskog kvaliteta.
O važnosti ove djelatnosti svjedoče i nalazišta u lokalitetu Mirište, gdje je pronađena prva proizvodnja maslinovog ulja na prostoru rimske provincije Prevalis, kada su otkriveni ostaci velikog mlina, što govori o tome koliko je uljarstvo bilo značajna privredna grana za stanovnike ovog kraja. Upravo tu je pronađen i potpuno novi tip malih amfora (Spatheion), jedinstven isključivo za ovo područje, koje su služile za čuvanje vina i maslinovog ulja. Nova naučna saznanja potvrdila su da su upravo milenijumska stabla autohtonih sorti potencijal od neprocjenjivog značaja za proizvodnju ekstra-djevičanskih maslinovih ulja bogatih polifenolima, najvažnijim hemijskim jedinjenjima ovog proizvoda, a koji povoljno djeluju na zdravstveno stanje potrošača – istakla je dr Markoč. Ona je ukazala da revitalizacija starih stabala u funkciji agroturizma, ali i poboljšanje kvaliteta maslinovog ulja kroz tehničko-tehnološki razvoj, stvaraju velike mogućnosti i nove izazove za maslinarski sektor Paštrovića.
– Međutim, individualni napori i uspješne incijative nisu dovoljne, već je potreban sistemski pristup obnovi sela, i to prevashodno ekonomski, socio-kulturno i demografski. To je zapravo smisao reruralizacije, kao složenog procesa, koji treba odmah započeti jer isti zahtjeva decenije da bi se selo vratilo na potrebne nivoe ekonomske konkurentnosti, kulturne prepoznatljivosti i očuvanosti ruralne baštine.
Prema riječima dr Markoč, drugog dana skupa organizovan je u vidu mini-foruma razgovor sa mještanima koji se bave vinograrstvom, maslinarstvom i agroturizmom, kako bi podijelili znanja, vještine, iskustva i izazove sa kojima se susreću.
Skupom je predsjedavao prof. dr Pavle R. Anđus, a moderatori su bili prof. dr Miodrag Grbić i prof. dr Pavle R. Anđus.
Skup je održan na inicijativu Udruženja „Paštrovićaˮ i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni Pijesak“, a u saradnji i organizaciji sa JU Muzeji i galerije Budve i NVU Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru.
Izvor: DAN
