Božićna česnica simbol zajedništva, doma, porodice

U pravoslavnoj tradiciji česnica je jedan od najvažnijih simbola Božića i zauzima posebno mjesto na prazničnoj trpezi.

Ovaj obredni hleb ne predstavlja samo hranu, već ima duboko značenje koje se vezuje za porodicu, zajedništvo, sreću i blagostanje u godini koja dolazi.

Priprema i lomljenje česnice prate se nizom običaja koji se prenose s koljena na koljeno.

Česnica u prenesenom značenju je dio, ili udio, što jasno ukazuje na njenu osnovnu simboliku — dijeljenje.  Ovaj hljeb se lomi rukama i dijeli svim članovima porodice na Božić, čime se naglašava jednakost, sloga i povezanost ukućana. Česnica se nikada ne siječe nožem, jer se veruje da bi se time narušila sreća i jedinstvo porodice.

Obično se priprema od pšeničnog brašna, vode i soli sa vrlo malo dodataka, kako bi se očuvala jednostavnost i čistota obreda. U mnogim domaćinstvima u tijesto se stavlja novčić, koji ima posebno značenje. Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić smatra se srećnikom i vjeruje se da će ga pratiti uspjeh i blagostanje tokom cijele godine.

Prije lomljenja, česnica se često okreće nekoliko puta oko svoje ose, uz izgovaranje dobrih želja za zdravlje, mir i napredak porodice. Taj čin simbolizuje tok života, kretanje vremena i neprekidnu povezanost prošlih, sadašnjih i budućih generacija.

Lomljenje česnice je trenutak okupljanja i zajedničke radosti. Bez obzira na razlike, tog dana svi sjede za istim stolom i dijele isti hleb, što se smatra osnovom porodične sloge. Česnica tako postaje znak pomirenja, praštanja i nade da će predstojeća godina biti bolja od prethodne.

Božićni hljeb se ukrašava posebnim znakovima koji predstavljaju plodnost, zdravlje, ili napredak. Ipak, bez obzira na razlike, suština ostaje ista — česnica je simbol doma, porodice i zajedništva.

Zbog svega toga, česnica nije samo božićni hleb, već snažan znak tradicije koji i danas ima posebno mjesto u životu pravoslavnih porodica.

Izvor:Žena