Đude iz Kolašina: Glasovima čuvaju gotovo zaboravljeno žensko pjevanje

 Đude iz Kolašina: Glasovima čuvaju gotovo zaboravljeno žensko pjevanje

Kada na sceni zapjevaju bez instrumenata, u arhaičnom sazvuku sekunde koji je gotovo nestao iz crnogorske muzičke prakse, jasno je da publika ne gleda folklorni dekor već ozbiljan istraživački i izvođački projekat. Upravo takav pristup njeguje ženska pjevačka grupa „Đude“ iz Kolašina, koja djeluje u okviru KUD-a, „Mijat Mašković“ pri JU Centar za kulturu Kolašin.

Ovaj ansambl osnovao je 2015. godine Davor Sedlarević, sa jasnom idejom da ravitalizuje tradicionalno žensko a capella pjevanje u njegovom autohtonom obliku, kakav je zabilježen na terenskim snimcima.
Za portal RTCG Sedlarević govori o radu grupe i mladim izvođačima koje pjesmom oživljavaju duh starih vremena.

Kako objašnjava, ideja o formiranju ansambla nastala je u trenutku kada je arhaično žensko pjevanje sa sekundom gotovo iščezlo iz crnogorske prakse, dok su muške pjevačke grupe bile prisutne na sceni.

 Ansambl „Đude“ ravitalizuje tradicionalno žensko a capella pjevanje (Foto: Đude, snimci sa terena)

„U trenutku kada su muške pjevačke grupe već postojale, arhaično žensko pjevanje sa sekundom gotovo je nestajalo u Crnoj Gori. Na temeljima jake pjevačke sekcije plesnog ansambla najprije smo formirali eksperimentalnu grupu djevojčica osnovnoškolskog uzrasta, koja je vremenom prerasla u više generacija izvođača“, kazao je Sedlarević.

Rad ansambla uključivao je terenska istraživanja, saradnju sa etnomuzikolozima i posvećen rad na očuvanju izvornog zvuka bez pojednostavljenih harmonizacija i bez matrica.

 Ansambl „Đude“ okuplja izvođače više generacija (Foto: Đude)

Rezultati su, kaže, vrlo brzo postali vidljivi, posebno na međunarodnoj sceni.

Među najznačajnijim priznanjima je titula „Najbolja evropska priča o nasljeđu“ , koju dodjeljuju Evropska komisija, Savjet Evrope i manifestacija Dani evropske baštine.

„Članice često u šali kažu da su u Evropsku uniju otišle prije Crne Gore“ , navodi Sedlarević.

Ansambl je višestruko nagrađivan na negotinskom VEF -u, jednom od najvažnijih regionalnih festivala tradicionalne muzike, a zabilježio je i pobjedu u Poljskoj na međunarodnom takmičenju posvećenom božićnim pjesmama.

Posebno mjesto zauzima nastup na festivalu TKB u Visli-Poljska, jednom od najvećih svjetskih festivala folklora, gdje je kolašinski KUD osvojio Gran pri, što se smatra jednim od najvećih uspjeha savremenog crnogorskog folklorizma. Nastupi su ocjenjivani od strane međunarodnih stručnjaka i bez plejbek podrške.

 Svi nastupi ansambla izvode se uživo (Foto: Đude)

„Svi naši nastupi izvode se uživo. Kada to nije moguće, Đude jednostavno ne nastupaju“, naglašava Sedlarević.

Članice ansambla više puta su gostovale na predavanjima na Muzičkoj akademiji na Cetinju, a u svom radu posebno ističu saradnju sa pokojnom dr Zlatom Marjanović.

Trenutno učestvuju i u međunarodnom scenskom projektu slovenačke kompozitorke Šilec “ Dara i Stana“ , koji problematizuje sudbine dirigentkinje Darinke Matić Marović i Stane Cerović, poslednje crnogorske virdžine. Premijera je zakazana za 21. i 22. mart ove godine u Mariboru, dok će repriza biti izvedena tokom ljeta na festivalu Kotor Art.

Sedlarević otkriva i zanimljivu priču o imenu ansambla.

Naziv „Đude“ nastao je spontano tokom jedne probe u Kolašinu, kada su djevojčice došle obučene u šarene i duge džempere.

 Đuda može biti gornji odjevni haljetak, nekada svečana bluza, ali i duži džemper ili haljina (Foto: Đude)

„Upitao sam ih odakle im te šarene đude, a onda smo počeli da pričamo šta ta riječ znači kod nas. Đuda može biti gornji odjevni haljetak, nekada svečana bluza, koja je ušla u upotrebu kada je narodna nošnja počela da nestaje, ali i duži džemper ili haljina“, objašnjava Sedlarević.

Ta simbolika, dodaje, ostala je trajna.

„Kao što je đuda preuzela ulogu narodne nošnje, tako i ovo pjevanje preuzima prostor zaboravljene tradicije“, kaže on.

Ansambl ima snažnu podršku Centra za kulturu Kolašin, dok se dio aktivnosti finansira kroz nastupe i radionice. Zbog velikog interesovanja planirano je i širenje ansambla.

„U narednom periodu planiramo svojevrsne podružnice u Podgorici, a moguća je i saradnja sa Beranama i primorjem“, najavljuje Sedlarević.

Prvi album ansambla , sa šesnaest pjesama od mitoloških do uspavanki i tužbalica, nedavno je objavljen je na platformi Spotify. Za ovu godinu planirano je novo izdanje sa mlađim članicama, zasnovano na materijalu prikupljenom tokom istraživanja u okviru Etno-kampa Kolašin.

„Princip ostaje isti, pronalaženje rijetkih pjesama i njihovo izvođenje u njihovom izvornom obliku, uz razvoj novih generacija koje će taj zvuk nastaviti“, zaključio je Sedlarević.

Priča o “ Đudama“ tako danas prevazilazi okvire jednog ansambla. Ona pokazuje da tradicija nije samo nasleđe koje se čuva, već živa umjetnost koja se, zahvaljujući novim generacijama, ponovo vraća na scenu.

Izvor: RTCG; Autor: Sanja Tomović


Podijeli vijest

Primorski Portal

https://primorski.me

Ostavite Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *