Na kafi sa Vladom Milačićem, trenerom odbojkašica Luke Bar
Vlado Milačić bavi se odbojkom od svoje 13. godine. Nakon što je završio igračku karijeru posvetio se trenerskom pozivu. Sa odbojkašicama Luke Bar Milačić je postigao sjajne rezultate, a za svo to vrijeme klub je iznjedrio puno djevojaka koje su dotakle vrhunske rezultate.
Popularne „sirene” se, nakon polusezone u Prvoj ženskoj odbojkaškoj ligi, nalaze na drugoj poziciji, iza Herceg Novog. Što se tiče Kup takmičenja, tu su prošli jednu prepreku, savladali su ekipu Grebaja iz Gusinja.
Milačić je zadovoljan onim što je urađeno na polovini prvenstva.
– Tu gdje smo sada smo i očekivali da budemo. Mislim da možemo biti zadovoljni stanjem na tabeli. Objektivno, znali smo i prije početka da je neprikosnovena ekipa iz Herceg Novog. Već dvije sezone igraju bez izgubljenog seta. Uspjeli smo da im ipak ove godine uzmemo set. Međutim, moram reći da je njihov kvalitet iznad našeg. Ali, radimo vrijedno i borimo se, i naravno nastojimo da to promijenimo. Kako bi se ekipa osjećala kad bi joj trener bio pesimist?
Optimist sam, jer se dobro radi i jer sam svjestan da imamo kvalitetnu ekipu. Mislim da je pred nama lijepa budućnost – kaže on.
Nakon što je kao mlad probao sve sportove, na kraju se odlučio za odbojku.
– Počeo sam sa 13 godina u školskoj sekciji, a kasnije nastavio u Mornaru. Igrali su već tada crnogorsku ligu Lolo Plamenac, Banjo Srzentić, Radža Ražnatović, Pero Plamenac, Dragan Dobroković, Miško Stanić… U mojoj generaciji je bio i Vlado Beljkaš, inače moj kum. Moj prvi trener, koliko pamtim, bio je Miško Jelenić, trener je bio i Lolo Plamenac, a najviše se trenerskim poslom bavio Žarko Stajović – podsjeća Vlado.
Milačić je iz Mornara prešao u Budućnost u sezoni 85/86.
– Zatim prelazim u klub Student Vazduhoplovac u Mostaru, gdje sam ostao od ’86 do ’89. godine. Najveći uspjeh u karijeri doživio sam upravo u Mostaru sa tom ekipo, kada smo igrali fajnel for u ondašnjoj SFRJ 86/87. godine u Zagrebu. Prvo mjesto osvojila je sarajevska Bosna. Nakon toga se vraćam u Budvu u sezoni 89/90. i ponovo u Budućnost u periodu 90/91, kada i završavam karijeru – kaže on, i dodaje da je igrao i za Rudar iz Pljevalja na MOSI igrama nekoliko sezona.
U međuvremenu, dobio je poziv tadašnjeg predsjednika Luke Bar Draga Rajkovića i trenera Žarka Stajovića, te dolazi u klub ’93. godine. Počeo je da radi sa mlađim kategorijama prvih godinu dana, a onda prešao u prvi tim, gdje je i danas. Dakle, preko 30 godina, kada je osvojio mnogo titula, ali i period kada su u klubu ponikle desetine mladih igračica koje su kasnije pravile uspješne karijere u Evropi.
– Silvija Popović, Marija Pavlović, Tanja Bokan, Amadea Duraković, Dubravka Stojanović, Nikoleta Pavlović, Marija Milović, Nikoleta Perović, zatim Evgenija Milivojević, Maja Stanić, Goga Kovačević, Andrea Laković, Tijana Kruta… Sa ponosom kažem da su postigle vrhunske rezultate.
Vladimir Milačić je izabran za selektora ženske seniorske reprezentacije 25 februara 2014.godine.
Reprezentaciju je vodio na kvalfikacionim turnirima za Evropsko prvenstvo 2015 (turnir prve runde u Baru , gdje je naša selekcija zauzela prvo mjesto u grupi, onda na turnirima druge runde u Češkoj i Španiji 2014.godine, gdje je skor naše reprezentacije bio 1 pobjeda i 5 poraza). Našu selekciju predvodio do zlatne medalje na Igrama Malih Zemalja 2015 na Islandu, bez izgubljenog seta. Milačić je takođe predvodio našu selekciju u prvoj rundi kvalifikacija za EP 2017, a na turniru u Litvaniji naša selekcija je nakon 2 pobjede i 1 poraza, kao najbolja drugoplasirana prošla u drugu rundu kvalifikacija. U debitantskom nastupu u Evropskoj ligi, naša selekcija je zauzela 4.mjesto u grupi, uz skor 2 pobjede i 4 poraza.
Na mjestu selektora podnio je ostavku 28.06.2016, godine. Predsjedništvo Odbojkaškog saveza Crne Gore se zahvalili Milačiću na postignutim rezultatima.
Milačića su krasili ozbiljnost, pristup, rad i disciplina i kao igrača, a takav je ostao i do danas kao trener.
Kad su u pitanju treneri sa kojima je radio, posebno apostrofira rad sa trenerom Veskom Vukovićem i profesorom Dragom Tomićem, ali i sa Aleksandrom Tasevskim.
Napominje da je uz sebe, dok je igrao odbojku imao sjajne igrače.
– U Budvi Goran Kvisko Vujević, zatim Štaka Janković, Igor Kolaković, Vlado Racković, Igor Vušurović, Boban Kovač, Ekrem Lagundžija, Zoran Tomanov…
Budućim sportistima poručuje – rad, disciplina, odricanje kroz koje će steći radne navike.
– To će im sigurno u nastavku života dobro doći, te će tako „sve naplatiti”. Biti spotista sigurno znači biti i dobar čovjek. Prijateljstva koja steknu kroz sport će da im vrijede čitav život – kaže Vlado Milačić.
Foto: Vijesti i Odbojka.me