Dijabetes – Presudni pravovremena dijagnoza i adekvatno liječenje
Pravilna ishrana i fizička aktivnost uz samokontrolu, terapiju i edukaciju uslovi su da pacijent sa dijabetesom normalno živi. Dijabetes treba da bude svakodnevna tema, kako bi se građani podstakli da redovno dolaze na preglede, kaže za Primorski portal specijalista porodične medicine dr Irena Savić Jelenić, koordinator u savjetovalištu za dijabetes.
„Danas, više nego ikad, ljudi treba da preuzmu odgovornost za svoju budućnost i imaju aktivnu ulogu u zaštiti sopstvenog zdravlja. To naročito važi za ljude sa dijabetesom ili one u riziku od dobijanja dijabetesa“, kaže naša sagovornica.
Dijabetes je jedna od najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja i predstavlja veliki javno-zdravstveni problem. Dijabetes mellitus je, pojašnjava dr Savić Jelenić, stanje povišenih vrijednosti glukoze u krvi i nastaje kada pankreas ne proizvodi dovoljno insulina ili kada tijelo ne može da iskoristi insulin koji se proizvodi. Povišen nivo glukoze u krvi dovodi, vremenom, do ozbiljnih oštećenja u radu mnogih organa.
„Insulin je hormon koji reguliše nivo šećera u krvi, koji se smatra „ključem“ koji omogućava šećer da uđe u ćeliju. Bez insulina ćelije ne dobijaju iz hrane dovoljno glukoze koja im je potrebna, pa se glukoza zadržava u krvi i nastaje hiperglikemija. Povišen nivo glukoze u krvi dovodi, vremenom, do ozbiljnih oštećenja u radu mnogih organa“, precizira naša sagovornica, i dodaje da su simptomi dijabetesa učestalo mokrenje, izražen osjećaj žeđi, konstantan osjećaj gladi, gubitak tjelesne težine, izražen umor i zamagljen vid.
„Ukoliko primijetite ove simptome, obavezno se javite ljekaru”, poručuje dr Savić Jelenić.
Razlikuje se nekoliko tipova dijabetesa.
„Dijabetes tip 1, ranije poznat kao insulin zavisni, karakterisan je nedostatkom produkcije insulina i zahtijeva svakodnevnu primjenu insulina, dijabetes tip 2 nstaje zbog nemogućnosti iskorišćavanja insulina, gestacijski dijabetes – hiperglikemija sa vrijednostima glukoze u krvi koje su iznad normalnih, ali ispod vrijednosti za dijagnozu dijabetesa. Gestacijski se češće otkriva kroz skrining testove u trudnoći, kao i drugi specifični tipovi dijabetesa“, precizira dr Savić Jelenić.
Kada govorimo o postavljanju dijagnoze, najčešće se i najlakše određuje nivo glukoze u krvi pacijenta uz preduslov – nekonzumiranje hrane najmanje 8-12 sati prije testa, odsustvo povišene temperature tijela i normalnu fizičku aktivnost. Normalne vrijednosti šećera u krvi su od 3,6-6 mmol/l.
„Ukoliko je vrijednost šećera iznad gornje granice 7 mmol/l, pristupa se ponovnoj provjeri nivoa glukoze u roku od 24 sata. Ako rezultat i drugog mjerenja bude iznad 7 mmol/l onda se postavlja dijagnoza dijabetesa. Povišene vrijednosti glukoze iznad 6,1 mmol/l, ali manje od 7 mmol/l ukazuju na postojanje stanja poznatog kao predijabetes. Pacijent se upućuje na test opterećenja glukozom ( OGTT )“, kaže dr Savić Jelenić i dodaje da se na početku testa uzima prvi uzorak krvi, zatim se daje voda zaslađena sa 75 gr glukoze, a nakon 2 sata mirovanja pacijentu se ponovo uzima uzorak krvi.
„Ako je vrijednost glukoze nakon 2 sata manja od 7,8 mmol/l možemo govoriti da je šećerna bolest isključena. Ako je vrijednost glukoze od 7,8 mmol/l do 11,1 mmol/l je stanje poremećene tolerancije na glukozu, preporučuju se mjere za prevenciju šećerne bolesti. Ako je nakon 2 sata vrednost glukoze veća od 11,1 mmol/l potvrđujemo dijagnozu dijabetesa“, navodi naša sagovornica.
Dijabetes može da se drži pod kontrolom ako se pravovremeno otkrije i adekvatno liječi.
„Pravilna ishrana, fizička aktivnost uz samokontrolu, terapiju i edukaciju uslovi su da pacijent sa dijabetesom normalno živi. Različite studije pokazuju da promjene životnog stila može prevenirati ili odložiti razvoj dijabetesa tipa2 kod odraslih pacijenata u visokom riziku. O dijabetesu treba često da govorimo kako bi podstakli građane da dolaze redovno na preglede“, zaključila je dr Savić Jelenić.
