Fizička aktivnost i boravak u prirodi su imperativ za razvoj imuniteta i pravilan rast djece
Hladnije i promjenljive vremenske prilike i boravak u kolektivu često kod djece izazivaju prehlade i viruse. Da li je kontraproduktivno previše „čuvati“ djecu ili je boravak u igraonicama i vrtićima u što većoj mjeri poželjan, i na koji način poboljšati imunitet kod najmlađe populacije, za Primorski portal govori specijalista pedijatrije, koordinator ID za djecu ZU Dom zdravlja Bar dr Hadija Mujević-Kurgaš.
Zimski dani kod najmlađe populacije često prolaze u prehladama, gripama, virusima… Na koji način roditelji mogu poboljšati imunitet djece u različitim uzrastima?
Dr Mujević Kurgaš: Prije svega, za razvoj imuniteta kod djece je veoma važna ishrana majki u trudnoći. Planirana i zdrava trudnoća je ulaznica za zdravlje ploda i djeteta. Takođe, veoma je važan prirodan porođaj jer se dijete prolaskom kroz porođajni kanal kolonizuje saprofitnim bakterijama koje su važne za razvoj imuniteta. Dalje, jako je važno da djeca budu na prirodnoj ishrani, na taj način unose ono što im je potrebno za normalan rast i razvoj, a pogotovu unose antitijela od majke za čije stvaranje dječji imunološki sistem još nije spreman. Naravno, za to je takođe važno zdravlje majke, njena ishrana i odmor. Takođe je potrebno da roditelji shvate da je pravovremena vakcinacija djece po kalendaru imunizacije vrlo važna. Vakcinacija je prilagođena najboljem i pravovremenom odgovoru imunološkog odgovora na viruse i bakterije. Osim navedenog, djeca treba da unose što više prirodnih napitaka (u granicama normale) – vode, čaja, prirodnih sokova bez konzervansa i bez dodatnih šećera, jer šećeri usporavaju imunitet, a prirodno unijeti vitamini (iz voća, povrća, maslinovog ulja) pospješuju razvoj bijele krvne loze koja je najodgovornija za imunitet. Unos različitih vitamina i minerala kao i omega masnih kiselina učestvuje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca(koja dopremaju kiseonik do svih ćelija organizma) dakle i sprečavaju anemiju. Anemična djeca su takođe sklona infekcijama, a zdrava ishrana je put ka sprečavanju toga.
U želji da što više zaštite djecu, roditelji nekada pretjeruju sa količinom vitamina koju djeci daju kroz hranu i sirupe ili druge vrste suplemenata. Da li je poželjno da se granica uspostavi? Da li zaista sirupi i suplementi mogu biti zamjena za raznovrsnu i vitaminima bogatu ishranu?
Dr Mujević Kurgaš: Ne. Vitamini i minerali iz prirodnih namirnica su najbolji za razvoj i rast zdravog tijela i zdravog duha. Kad god je moguće treba obezbijediti zdravu ishranu bogatu vitaminima, a suplemente treba dodati u razumnoj mjeri najčešće tamo gdje ishranu nije moguće sprevesti kako treba i nakon ozbiljnije bolesti ili infekcije.
Nerijetko, nakon nekoliko „epizoda“ virusa, roditelji djecu povlače, odnosno ispisuju iz vrtića. Da li je takva odluka ispravna ili je čak, poželjno da djeca budu prehlađena što više u ranoj mladosti?
Dr Mujević Kurgaš: Djeca, kroz period rasta i razvoja se često i neminovno susreću sa raznim uzrocima prehlada tj. sa više ili mnogo različitih tipova virusa. Ispisivanje djece iz vrtića treba da bude neka mjera koja se može primijeniti u rijetkim situacijama. Česte virusne infekcije kod djece mlađeg uzrasta 6mj. do 4-5 god. su da kažemo “normalne“. Djeca godišnje boluju i do deset puta od neke virusne infekcije to je prosto povezano sa razvojem njihovog imuniteta a ne sa lošim imunitetom, pa stoga ne mislim da ih treba ispisivati iz vrtića, kao što ne mislim da dijete treba držati mjesecima van vrtića zato što je bilo bolesno. Opet napominjem da su pravovremena vakcinacija, zdrav režim ishrane i spavanja kao i dodatne fizičke aktivnosti najvažniji za pravilan rast i razvoj djeteta. Virusne infekcije traju 5-7 dana, a roditelji treba da dovedu dijete kod izabranog doktora i u dogovoru sa njim odluče koliko će dijete odsustvovati iz vrtića.
Koju hranu bi trebali roditelji da forsiraju u zimskim mjesecima, u cilju građenja što jačeg imuniteta djece?
Dr Mujević Kurgaš:Prvenstveno dovoljna količina tečnosti, mlijeka, voća, povrća, žitarica i mesa a što manje industrijske hrane i slatkiša. Fizička aktivnost i boravak u prirodi su imperativ za razvoj imuniteta i pravilan rast djece.
Određene studije pokazuju da dugoročna upotreba probiotika kod djece može da donese brojne koristi i zaštiti djecu. Da li Vi preporučujete da djeca u produženom intervalu uzimaju probiotik?
Dr Mujević Kurgaš: Da. Crijeva odnosno digestivni trakt je najveći imunološki organ kako kod čovjeka tako i kod djece. Roditelji su prilično skloni(zbog velike zabrinutosti) da samoinicijativno daju antibiotike, pa i da forsiraju doktore da im prepišu antibiotike što je veoma pogrešno. Antibiotici, pored eventualno prisutne bakterije koju treba eliminisati, ubijaju i normalne bakterije koje štite organizam od razvoja patogenih bakterija. One se bore za svoje životno stanište, pomažu u stvaranju antitijela i oblažu sluzokožu crijeva, proizvode neke esencijalne vitamine, obezbjeđuju pogodnu sredinu za varenje i apsorpciju hrane. Kada se one eliminišu upotrebom antibiotika (a napominjem da su infekcije kod djece najčešće virusne), sva ta prirodna barijera se naruši, tako da je veoma važno da se popravlja koliko je to moguće, a za to je neophodan unos probiotskih sojeva bakterija u produženom trajanju, prvenstveno u vidu probiotskog jogurta i kefira a na kraju i u vidu samih probiotika.
