Gojaznost je pandemija 21. vijeka: Od posljedica prekomjerne težine svake godine premine 4 miliona ljudi

Preko četiri miliona ljudi svake godine na globalnom nivou premine od posljedica prekomjerne tjelesne mase ili gojaznosti. Gojaznost  je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. vijeka, a problem je porastao do razmjera pandemije. Rezultati ispitivanja stanja uhranjenosti sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2019. godine, pokazali su da je oko 35 odsto ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu masu ili su bili gojazni.

„Stope prekomejrne tjelesne mase i gojaznosti nastavljaju da rastu na kod odraslih i djece. Od 1975. do 2016. godine, prevalencija predgojazne ili gojazne djece i adolescenata uzrasta od 5 do 19 godina povećala se više od četiri puta sa 4% na 18% na globalnom nivou. Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna masa drastično povećava rizik od nezaraznih bolesti (NCD), uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, maligne bolesti. Rizik razvoja više od jedne od ovih bolesti (ko-morbiditeta)  se povećava sa povećanjem tjelesne mase“, saopštili su povodom Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti iz Instituta za javno zdravlje.

Ukoliko se najhitnije ne preduzmu preventivne javnozdravstvene aktivnosti, pretpostavlja  se da će se gojaznost djece u narednoj deceniji povećati za 60 odsto i dostići 250 miliona do 2030. godine i da će broj gojaznih odraslih osoba do 2035. iznositi 1,9 milijardi.

„Medicinske posljedice gojaznosti koštaće preko 1 milijardu dolara do 2025.godine“, navode iz IJZ.

Rezultati ispitivanja stanja uhranjenosti sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2019. godine, pokazali su da je oko 35 odsto ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu masu ili su bili gojazni. Na nastanak gojaznosti, kako pojašnjavaju, utiču različiti faktori, uključujući biološke i genetske predispozicije, faktore iz porodičnog i društvenog okruženja, faktore iz životne sredine, faktore koji se odnose na mentalno zdravlje, pristup „brzoj“  hrani, kao i drugi faktori.

Tema ovogodišnjeg Svijetskog dana borbe protiv gojaznosti je „Mijenjajmo perspektivu – hajde da pričamo o gojaznosti“.

„Rješavanje gojaznosti svačija odgovornost. U tom smislu potrebno je više poštovanja prema gojaznim osobama, bolja briga o njima, smanjiti stigmu prema gojaznim osobama, kreirati i sprovoditi jasnu i odvažnu zdravstvenu politiku, a posebno u dijelu koji se odnosi na dječiji uzrast, sprovoditi konkretne akcije. Smanjenje rizika za nastanak gojaznosti zahtijeva multisektorski pristup koji bi sa sa svih nivoa trebalo da obezbijedi lakšu dostupnost i pristup zdravoj hrani, a smanji reklamiranje i dostupnost manje zdravih prehrambenih proizvoda. Kontinuirana edukacija o značaju fizičke aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja i u skladu sa tim plansko uređenje urbanog okruženja, koje sadrži zelene površine i staze za šetnju, sigurno će doprinijeti da fizička aktivnost bude dio svakodnevnog života ljudi. Prepoznavanje značaja zdravlja nacije u svim politikama i svim sektorima, od zdravlja, obrazovanja, medija i kulture do razvoja i socijalnih usluga je neophodan iskorak. Dokazano je da u svijetu postoji diskriminacija osoba sa gojaznošću pri zapošljavanju, čak i po pitanju zarade, tako da je i to mjesto na kom treba djelovati u smislu podizanja svijesti i mijenjanja pristupa kako bi nestala takva vrsta diskriminacije. Zajedno treba da težimo ka srećnijem, zdravijem, kvalitetnijem i dužem životu za sve“, kažu iz IJZ.

Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti kroz brojne aktivnosti.

„Reagujemo kroz praćenje trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti koje je sproveo uz podršku SZO, ali i učešće u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, kao što su „Program mjera za za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Predlogom akcionog plana“ ,  „ Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“,  „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima šećerima i solju“ (publikacije dostupne na sajtu https://www.ijzcg.me/me/publikacije ), edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija kao što su djeca, mladi, trudnice, osobe sa hroničnim oboljenjima radom u ambulanti za pravilnu ishranu, -saradnja sa vladinim i  nevladinim  sektorom  u zajedničkom naporu kako bi se trend  gojaznosti zaustavio i preokrenuo ka negativnom“, zaključuju iz Instituta za javno zdravlje.