Kardiovaskularna oboljenja sve češća kod mlađe populacije
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u Evropi bolesti srca i krvnih sudova učestvuju sa preko 50 odsto u ukupnom mortalitetu, a od toga polovina umire od akutnog koronarnog sindroma. Oboljevanja srca i krvnih sudova odnose 17,9 miliona života svake godine i čine 31 odsto svih smrtnih slučajeva u svijetu. Svjetski dan srca obilježava se svakog 29. septembra kako bi se ukazalo populaciji da i pored toga što su oboljenja srca i krvnih sudova preventabilnog karaktera i dalje predstavljaju osnovni uzrok obolijevanja i prijevremenog umiranja. Ovogodišnja globalna kampanja Svjetske kardiološke federacije za Svjetski dan srca se obiljležava pod sloganom „KORISTI SRCE ZA SVAKO SRCE“ (USE HEART FOR EVERY HEART).
Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore pokazuju da u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma (AKS) – akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris – godišnje obolijeva više od 1000 osoba koje su najčešće u radno-aktivnoj dobi, te komplikacije bivaju usložnjene ekonomskim implikacijama (komponentama).
Prema posljednjim dostupnim podacima Registra akutnog koronarnog sindroma broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti iznosio je 1420.
Polna distribucija oboljelih ukazuje na veću zastupljenost muškaraca u strukturi obolijevanja od AKS, jer podaci pokazuju da je prijavljeno 892 slučaja AKS muškog pola (63 odsto) i 528 slučajeva AKS ženskog pola (37 odsto).
“Broj umrlih od AKS iznosio je 214, pri čemu je skoro dva puta više umrlo osoba muškog pola (63,6 odsto) u odnosu na osobe ženskog pola (36,4 odsto). Najviše umrlih, njih 75,2 odsto, pripadalo je starosnoj grupi iznad 65 godina. Osnovni uzrok smrti je kod 95,8 odsto osoba bio akutni infarkt miokarda, dok je 4,2 odsto umrlo od nestabilne angine pektoris”, naveli su iz IJZ.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) klinički se manifestuju, najčešće u srednjem i starijem životnom dobu, nakon mnogo godina nezdravog načina života (nezdrava ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana, štetna upotreba alkohola) i prisustva faktora rizika (povišena vrijednost masnoće u krvi, povišen krvni pritisak, povišena vrijednost šećera u krvi, prekomjerna težina).
Međutim, sve češće se ova oboljenja evidentiraju i kod pripadnika populacije mlađe životne dobi. Dokazano je da prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje više voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ključnu ulogu za motivisanje ljudi da usvoje i održe zdravo ponašanje imaju zdravstvene politike koje bi bile usmjerene na stvaranje povoljnog okruženja koje bi podržalo izbor zdravih životnih stilova.
Ovogodišnja globalna kampanja Svjetske kardiološke federacije za Svjetski dan srca se obiljležava pod sloganom „KORISTI SRCE ZA SVAKO SRCE“ (USE HEART FOR EVERY HEART).
„Koristiti srce“ (USE HEART) znači misliti drugačije: donositi prave odluke, djelovati hrabro, pomagati drugima, baviti se ovim važnim ciljem. Srce je jedini organ koji možemo čuti i osjetiti. Ono je prvi i posljednji znak života. Jedna je od rijetkih stvari koja ima potencijal da ujedini sve nas kao ljude. Za svako srce“ (FOR EVERY HEART) uključuje „ZA“ i prebacuje fokus sa samih akcija na korisnike akcija, omogućavajući širu primjenu kampanje, a istovremeno je čini ličnijom. Želimo da poruke Svetskog dana srca stignu do što većeg broja pojedinaca kako bismo svakom srcu pomogli u postizanju što boljeg zdravlja“, kažu iz Instituta za javno zdravlje.
Ovogodišnja kampanja ima tri ključna korisnika (tri stuba):
1. „Koristi srce za čovječanstvo“ (USE HEART FOR HUMANITY)
Širom svijeta široko varira pristup liječenju i podršci za bolesti srca i krvnih sudova. Preko 75 odsto smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti se dešava u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, ali pristup liječenju može biti problem bilo gdje. Uključujući se u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao i lokalne aktivnosti, osnaženi smo da širimo svijest i pomažemo da se promijeni život čitavog čovječanstva.
2. „Koristi srce za prirodu“ (USE HEART FOR NATURE)
Zagađenje vazduha je odgovorno za 25 odsto svih smrtnih slučajeva od KVB, odnoseći 7 miliona ljudskih života godišnje. Svako od nas može doprinijeti zdravijoj planeti na svoj način, bilo da se radi o neposrednijim radnjama poput hodanja ili vožnje bicikla umjesto putovanja automobilom ili dugoročnijim naporima, kao što je podrška unapređenju mjera o čistom vazduhu i zaštiti životne sredine.
3. „Koristi srce za sebe“ (USE HEART FOR YOU)
Stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, meditacija i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa. Odupirući se štetnim uticajima i lošim navikama koje izazivaju stres, možemo maksimalno povećati zdravlje našeg srca.
„Izazivamo vas da, bar na ovaj dan hodate, trčite ili vozite bicikl u vašem gradu rutom koja bi bila u obliku srca. Koju god udaljenost da pređete, svaki korak je važan za zdravlje vašeg srca“, zaključuju iz IJZ.
