Zašto se kaže „pao s kruške“

Ovo sigurno znate – za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umiju da iskoriste izraz da je „pao sa kruške“.
I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, naivan, blesav… on će reći kako „nije pao sa kruške“.
Zašto baš s kruške?
Zbog čega je baš ova voćka „izašla na loš glas“ i zašto se ne kaže na primjer „pao sa jabuke“ ili „pao sa višnje“?
O ovome zapravo postoji interesantna priča koja seže duboko u prošlost. A odgovor se krije u srpskom narodnom vjerovanju o biljkama. U knjizi „Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama“ profesor Veselin Čajkanović, čuvni etnolog, filolog i član Srpske kraljevske akademije zabilježio je da srpski narod ima jako negativan stav prema krušci.
– U suprotnosti sa jabukom, kruška se smatra za zlo drvo, za drvo zlih demona – zapirao je on.
Dokaze za ovo nalazimo i u narodnim pričama – pod kruškom se skupljaju demoni, u njenoj krošnji se kriju vještice, a zbog svoje magijske moći ona privlači raznorazne akrepe, pa i samu Smrt.
Čajkanović je smatrao da je kruška u prošlosti, „u staroj religiji, izvjesno, imala bolji ugled i čak uživala izvjestan kult“, ali da se to vremenom promijenilo i da narod na nju generalno gleda kao na “zlo drvo”.
Nije dobro „pasti s kruške“
I tu dolazimo do razloga zbog kog neko ko se ponaša nerazumno „pada baš sa kruške“. Niko razborit i normalan ne bi želeo da se nađe u njenoj krošnji, u društvu demona, vještica, đavola… pa da onda još padne sa nje, zar ne?
Slično objašnjenje daje i poznati srpski lingvista Milan Šipka u knjizi „Zašto se kaže?“ koji navodi da se izraz „pao s kruške“ koristi u značenju: „zbunjen, smeten, smušen“, kao i da „nisam (nisi, nije itd.) pao s kruške“ znači „nisam (nisi, nije itd.) lud, budala, glup, ograničen i sl.“
Izvor:NN