Novine u Kliničkom centru: „Kengur“ tehnika ljekovita i za novorođenče i za majku

Ljekari i sestre Centra za neonatologiju Instituta za bolesti djece (IBD) KCCG početkom maja prošli su obuku za primjenu novih metoda njege nedonoščadi. Kako ističe načelnica Centra, pedijatar neonatolog Lidija Banjac, za Portal RTCG, u pitanju je tehnika “Kangaroo care“, koja podrazumijeva blizak kontak kože na kožu novorođenčeta i majke neposredno nakon rođenja, a koja se već primjenjuje u porodilištu KCCG, u planu je da se primjenjuje i na odjeljenjima intenzivne neonatalne njege (NICU). Ističe da je ova tehnika pokazala mnoge koristi u bržem napredovanju prijevremno rođenih beba.

Ova tehnika će se primjenjivati kod ugrožene novorođenčadi koji su na nekom vidu respiratorne potpore. Kako je objasnila dr Banjac, predstavništvo UNICEF-a Crne Gore, u tu svrhu, obezbijediće odgovarajuće fotelje i ostalu opremu.

Ona dodaje da je u pitanju projekat u organizaciji Predstavništva UNICEF Crna Gora, Ministarstva zdravlja Crne Gore i Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) – „Bolnica po mjeri beba, za malu i bolesnu novorođenčad i nedonoščad“.

Koristi od „Kengur tehnike“ višestruki i za bebu i za majku

Koristi od ove tehnike, naglašavaju stručnjaci, su višestruki i za bebu i za majku.

„Kangaroo care“ ili Kengur efekat je tehnika koja podrazumijeva da majka odmah nakon porođaja drži svoju bebu pripijenu uz tijelo. Beba, koja na sebi ima samo pelene, pripije se uz majčine gole grudi, dok se preko nje ogrne ćebence ili komad majčine odjeće. Ova tehnika je dobila naziv upravo zbog toga što je pomenuti položaj nalik onom u kojem majke kenguri nose svoje bebe.

Za bebe koje su prijevremeno rođene, uobičajeno je da u maminom naručju, tačnije u kengurskom zagrljaju, provedu oko dva do tri sata svakodnevno, bar tokom prvih mjesec dana.

Ova metoda koja ima i terapijsko dejstvo na prijevremeno rođene bebe, nastala je u djelovima planete gdje vlada veliko siromaštvo i gdje ne postoje inkubatori, pa se pokazalo da veliki broj prijevremeno rođene djece ostaje u životu zahvaljujući tome što su imale višesatni kontak sa majkom.

Naučnici su utvrdili da ove bebe ne samo prežive, već i mnogo brže napreduju.

Bebama stabilizuje srčani i disajni ritam, majkama laktaciju

Bliskost izražena na ovakav način daje mnogo koristi bebama. Prije svega, kod beba se stabilizuje srčani ritam, poboljšava se ritam disanja, svi organi se bolje snabdijevaju kiseonikom, povećava se vrijeme spavanja. Ove bebe manje plaču, smirene su i brže napreduju.

Od ove tehnike koristi imaju i majke. Kod njih je registrovana bolja proizvodnja mlijeka, veza između majke i bebe brže se razvija i dublja je.

Istraživači su primijetili i da se temperatura majčinih grudi mijenja i prilagođava bebinim potrebama. Drugim riječima, ako je bebi vruće – temperatura majčinih grudi pada, a ako joj je hladno – temperatura raste, kako bi bebi bilo toplije.

Na taj način beba više i bolje spava, a kada ima idealnu tjelesnu temperaturu, njen organizam čuva energiju i preusmjerava je na vitalne procese, pa se razvija i raste bržim tempom. Nije zanemarljiva ni činjenica da Kangaroo care ima pozitivan uticaj i na razvoj bebinog mozga i moždanih aktivnosti.

Banjac napominje da su pored ljekara i medicinskih sestara Centra za neonatologiju KCCG, edukaciji o ovoj tehnici i projektu otvranju Banke humanog mlijeka prisustvovali i neonatolozi i medicinske sestre iz Berana, Bijelog Polja i Cetinja.

Moderator skupa, koji je održan 4. i 5. maja u Budvi, bila je prof. prim. dr Anita Pavičić Bošnjak iz Zagreba, a kao predavači učestvovali su i ljekari i medicinske sestre iz ustanova u Crnoj Gori.

„Cilj inicijative je da se ova tehnika primjenjuje i u odjeljenjima intenzivne neonatalne njege, kod ugrožene novorođenčadi koji su na nekom vidu respiratorne potpore. Druga značajna tema ovog skupa je bila kako uvesti mlijeko vlastite majke ili donorsko, humano mlijeko u neonatalnu intenzivnu njegu Centra za neonatologiju. Da bi se omogućilo snabdijevanje Centra humanim mlijekom, preduslov je formiranje Banke humanog mlijeka. U sklopu pripreme za formiranje Banke humanog mlijeka, organizovana je studijska posjeta centrima u Zagrebu“, objašnjava Banjac.

Kako je dodala, tehnika “Kangaroo care“ uvedena je u porodilištima sedamdesetih godina prošlog vijeka, a u porodilištu KCCG prije četiri godine.

„U intenzivnim njegama centara u okruženju, uvedena je prije otprilike pet godina, ali se u periodu korone nije primjenjivala. Naši predstavnici su boravili od 4. do 7. maja u studijskim centrima u Zagrebu – Klinika za ženske bolesti i porode – KBC Zagreb i Odjel za intenzivnu njegu novorođenčadi, tako da će nam njihova iskustva u primjeni ove tehike i formiranju Banke humanog mlijeka, biti dragocjene smjernice“, kaže Banjac.

Doktorka ističe da Centar za neonatologiju IBD ima savremenu opremu za liječenje kritično oboljele novorođenčadi – respiratore sa mogućnošću primjene različitih vidova sinhronizovane i visokofrekventne ventilacije, aparat za hlađenje tijela i glave (terapijska hipotermija), laminarnu komoru za rastvaranje i distribuciju terapije, tako da u tom pogledu ne zaostajemo za centrima u okruženju.

U Centru za neonatologiju godišnje se zbrine 600 do 800 novorođenčadi

Što se tiče broja djece koja se rađaju prijevremeno u Crnoj Gori Banjac naglašava da na godišnjem nivou u Centru se zbrinjava 600 do 800 novorođenčadi, i da taj trend se održava već nekoliko godine.

„Od tog broja 40 odsto su preterminska novorođenčad, odnosno prijevremeno rođena. Udio ventilirane novorođenčadi je 11 odsto. Taj trend se održava nekoliko godina unazad“, kaže Banjac.

Ljekara i medicinskih sestara uvijek malo, jer je posao zahtjevan

Ističe da imaju manji broj ljekara i medicinskih sestara od planiranog, jer je rad na ovim odjeljenjima prilično zahtjevan.

„Konkurs za prijem ljekara je otvoren. Rad u Centru je i za ljekare i za medicinske sestre zahtjevan i odgovoran, pa je broj zainteresovanih zdravstvenih radnika mali“, navodi Banjac.