Širom Evrope – prvi zalogaj u Novoj godini
Nova godina za mnoge predstavlja novi početak, sve loše ostaje u prošloj, a nada u bolje sutra kreće već od ponoći 31. decembra. Svečani trenutak novog početka kada sat otkucava ponoć iznjedrio je različite običaje širom Evrope.
Dok je u većini zemalja običaj dočekati Novu godinu čašom pjenušavog šampanjca, prvi zalogaji i njihovo simbolično značenje se razlikuju.
U Irskoj se novogodišnja noć zove „Eve Oiche na Coda Moire“ ili „Noć velike porcije“, običaj je da se na trpezi mora naći puno hrane. Tradicionalno se 1. januara priprema hljeb sa maslacem koji se .ostavlja ispred ulaznih vrata, ili poklanja komšijama pa je dan postao poznat kao “Dan hljeba s maslacem”. Vjeruje se da će velika gozba na Novu godinu spriječiti gladovanje u godini koja dolazi.
Šoljicom pudinga, ili kaše od pirinča dočekuje se Nova godina u Švedskoj. Ovaj ukusan dezert posipa se cimetom, a u neku od šoljica sakriva se badem. U stara vremena, ako bi jedan mladić ili djevojka pronašao badem, to je bio znak da će nadolazeća godina donijeti pravu ljubav.
U Turskoj Nova godina počinje plodovima nara koji je simbol prosperiteta i izobilja. Novogodišnja je praksa razbijanje nara ispred kuće kao način da se napravi put za sreću u narednoj godini. Takođe, sreću simbolizira i par ovog rajskog voća obješen iznad vrata.
U više zemalja za novogodišnje svečanosti servira se riba, a u Poljskoj vjeruju da će donijeti uspješnu i bogatu Novu godinu. U ponoć na Staru godinu uživaju u kiseloj haringi zajedno s drugom dimljenom i ukiseljenom ribom.
Nakon što sat otkuca ponoć i kada se za Novu godinu zapali vatromet, u Njemačkoj se uživa u tradicionalnoj poslastici, krofni punjenoj džemom nazvanoj „Berliners“ . Ponekad se desi i neslana šala pa krofna može biti napunjena umjesto džemom sa senfom, što neki smatraju lošom srećom.
Za Novu godinu u Italiji služi se tradicionalno jelo „lenticchie“ – sočivo. Okrugle sjemenke koje podsjećaju na kovanice simboliziraju sreću i prosperitet u Novoj godini. Tradicija kaže da se jedna kašika sočiva mora pojesti u posljednjem otkucaju sata, tačno u ponoć, prije nazdravljanja Novoj godini.
U Španiji je običaj da dok sat otkucava ponoć brzo pojedu 12 zrna grožđa, jedno po jedno, što predstavlja svaki mjesec u Novoj godini. Slatko zrno grožđa predstavlja dobre mjesece, a kiselo loše.
U mnogim zemljama širom svijeta smatra se da hrana u obliku prstena donosi prosperitet i sreću u Novoj godini, a Holandija nije izuzetak od ovog pravila. Novogodišnju noć dočekuju sa „oliebollen“ – slatkim krofnicama punjene jabukama ili grožđicama, posute šećerom u prahu.
Za razliku od drugih zemalja Evrope kod kojih simboliku ima prvi zalogaj, u Škotskoj ostaju vjerni tradiciji te važnost daju nacionalnom piću. Nakon štu u ponoć nazdrave čašicom dobrog starog viskija, odlaze u prvu novogodišnju posjetu „first footing“ u kojoj sa komšijama razmjenjuju piće i hranu.
Izvor: thedailymeal.com ; insider.com
